Samo mjesec pred izbore za predsjednika Crne Gore, još nije poznato ko će biti kandidat vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) za najviši položaj u državi.
Međutim, ono što je definitivno jeste da će, nakon neuspjeha da postigne dogovor o jedinstvenom kandidatu, raznorodna opozicija izaći u tri kolone tj. sa tri svoja predstavnika: Draginjom Vuksanović ispred Krivokapićevih Socijaldemokrata, Goranom Danilovićem ispred Ujedinjene Crne Gore, dok će većinski dio opozicije nastupiti sa Mladenom Bojanićem, koga promovišu kao nestranačkog kandidata.
Ko je, zapravo, Mladen Bojanić, kolike su njegove šanse na izborima i na koji dio biračkog tijela prevashodno može da računa?
Bojanić (55) na izborima za predsjednika Crne Gore 15. aprila biće kandidat većinske opozicije, koju čini konglomerat partija raznorodne programske orijentacije i političkog profila.
Od URE, Demokrata i Socijalističke narodne partije, koji slove za dio tzv. građanske opozicije, do najjačeg opozicionog saveza Demokratski front, u čijem su sastavu partije prosrpske i proruske provenijencije, ali i i Pokret za promjene, koji se za razliku od ostalih kolega iz Fronta, zalagao za nezavisnu Crnu Goru i njen ulazak u NATO.
Kompromisno rješenje
Odgovor na pitanje zašto je baš Mladen Bojanić pogodan da pomiri sve te razlike u najvećem dijelu opozicije, prema političkom analitičaru Zlatku Vujoviću leži u Bojanićevoj političkoj biografiji i njegovom hodu od poslanika građanske i evroatlantske Pozitivne Crne Gore, do angažovanja u pokretu "Otpor beznađu", u kome je zajedno sa Markom Milačićem bio dio liste sa kojom je Demokratski front nastupao na parlamentarnim izborima 2016. godine.
"Bojanić se pojavio kao dobro kompromisno rješenje. Iz razloga što je on nekada bio potpredsjednik Pozitivne Crne Gore, koju je napustio zajedno sa sadašnjim predsjednikom URE Dritanom Abazovićem. Sa druge strane, odlučio se da ne ide stopama Dritana Abazovića, već da ode u smjeru koji je mnogo bliži Demokratskom frontu. Podržao je taj opozicioni savez u organizaciji protesta 2015. godine", kaže Vujović.
Upravo tu promjenu političkog diskursa Mladena Bojanića da iz partije koja je bila izrazito procrnogorska i pro NATO-vska priđe političkom savezu, čiji dobar dio baštini suprotnu ideologiju i ciljeve Bojanovićevi oponenti ističu kao najproblematičniju.
No, Mladen Bojanić široj javnosti prije svega je poznat kao ekonomski stručnjak, koji je na temu ekonomije najčešće polemisao u javnosti. U radnoj biografiji stoji da je 9 godina bio u rukovodstvu Saveza ekonomista Crne Gore. Preduzetničko iskustvo sticao je u brojnim kompanijama, kao što je budvanski Montenegroespress ili podgorički Titex. Sa diplomom brokera i dilera na tržištu kapitala, jedno vrijeme pokrivao je i funkciju direktora Montenegro berze, ali i investicionog fonda Aktiva Integra. Pojedini državni mediji spekulisali su o Bojanićevim navodnim berzanskim malverzacijama, što nikada nije dokazano, niti je protiv njega bio pokrenut bilo kakav postupak.
Bojanić vs Đukanović
Svoj javni aktivizam Bojanić je najviše ispoljavao u parlamentu. Bilo kao predstavnik Pozitivne, ili kao nezavisni poslanik, za skupštinskom govornicom uvijek je bio spreman da ukrsti argumente oko gorućih ekonomskih problema.
Tako je bilo i u julu 2014. godine, kada je od tadašnjeg premijera vlade Mila Đukanovića tražio odgovor na pitanje: Zašto je Vlada dala garancije od četiri miliona eura privatnoj kompaniji Melgonija iz Bara? Dok je to Đukanović pravdao pokušajem da se zaštite interes te kompanije i zaposlenih u njoj, Bojanić je smatrao da to nijesu stvarni razlozi zbog kojih je vlada uložila garancije.
"Ko je vlasnik Melgonija holding limited? Ja mislim da javnost zaslužuje da nam kažete imena lica koja su vlasnici ove firme. Ko je dobio četiri miliona?", pitao je Bojanić.
Đukanović je odgovorio: "Ko je vlasnik Melgonije Primorka, vjerujte da mi uopšte nije važno. Možda Vama jeste. Meni nije".
"Ne mogu da vjerujem da ste odobrili četiri miliona garancija a da ne znate ko stoji iza toga. Rekli ste kako nema novca ni za izborne zakona, nema ni za šta. Pa naravno kad ste ih ovako prosipali. Ili ih gurali u tuđi džep", konstatovao je na to Bojanić.
Bilo kako bilo, šanse za uspjeh Mladena Bojanića kao reprezenta najvećeg dijela opozicije na izborima za predsjednika Crne Gore, prema mišljenju političkih analitičara, zavisiće od toga koliko će Bojanić uspjeti da animira tzv. građanski dio biračkog tijela, koje pledira da zastupa Draginja Vuksanović iz Krivokapićeve Socijaldemokratske partije.
"Gospodin Bojanić je svakako favorit da uđe u drugi krug ispred opozicije. Međutim, tada na neki način njegovi problemi postaju veći. Jer, ne samo da će imati problem da uđe u biračko tijelo koje je građanske orijentacije, već će imati drastično veći problem da uđe u biračko tijelo koje glasa za vladajuće partije. A, bez te promjene, nemoguće je doći do pobjede na predsjedničkim izborima. Ono što je svakako najveći hendikep Bojanića, jeste upravo taj da ima limitirani potencijal podrške od strane opozicionih birača", ocjenjuje Zlatko Vujović.
Kako god, kada je u subotu crnogorskoj javnosti objelodanio da će se kandidovati za funkciju šefa države i samouvjereno konstatovao da mu je za takvu odluku stigla brojna podrška, Mladen Bojanić je u svom saopštenju građanima poručio kako je 15 aprila pred njima jasan izbor:
"Zauzdati vlast i zaustaviti autokratiju ili sebe i svoje najbliže prepustiti na milost i nemilost nezajažljive vladajuće klike."
Facebook Forum