Protekli tjedan, u četvrtak, haški suci su oslobodili bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića po prvoj točki optužnice za genocid u sedam bosanskohercegovačkih općina na početku rata 1992. godine, dok po deset točaka optužbi još treba odgovarati. Podsjećamo na sudsku odluku, odbačenu optužbu Tužiteljstva, kao i na neka svjedočenja zbog kojih će ostati kontroverza u vezi genocida u Bosni i Hercegovini.
Karadžić će i dalje morati odgovarati haškoj pravdi, no ne i za genocidnu namjeru vodstva bosanskih Srba - da uništi dio ili grupu građana bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u prvoj godini rata - 1992..
Podsjetimo, Tužiteljstvo je u prvoj optužnici teretilo Karadžića za genocidnu namjeru u 41-oj općini, da bi broj bio smanjen zbog što bržeg procesuiranja - prvo na 27, a na kraju na samo 7 općina. Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik ostali su u optužnici kao ogledni primjeri u kojima su zločini dosegli razmjere genocida. No ne i za haške suce, koji su po toj točki oslobodili Karadžića. Objašnjenje je pročitao predsjedavajući sudac O Gon Kwon:
„Razmotrivši ukupni korpus dokaza koji stoje pred ovim Raspravnim vijećem u vezi sa ubijanjem, nanošenjem teških tjelesnih ili duševnih ozljeda, prisilnim premještanjem i nametanjem uslova života na bosanske Muslimane ili bosanske Hrvate u zatočeničkim objektima u općinama, Vijeće zaključuje da ne postoje dokazi da su te akcije došle do nivoa na kojem bi razumni prosuditelj o činjenicama mogao doći do zaključka da su počinjeni sa namjerom da se bosanski Muslimani i/ili bosanski Hrvati kao takvi unište u cijelosti ili djelomično.“
Unatoč odluci o oslobađanju po prvoj točki optužnice, ostala su mnoga svjedočenja o ubijanju tisuća ljudi, kao i o sistematskom silovanju te zlostavljanju civila u brojnim manjim ili većim logorima - kako bi se što većoj grupi nanijela teška trauma zbog koje se više neće vratiti.
Nakon što je na polovici suđenja Karadžić zatražio oslobađanje, tužitelj Alan Tieger je u odgovoru na taj zahtjev podsjetio na masovna ubijanja na području Zvornika, o čemu već postoje presuđene činjenice na Haškom sudu.
„Početkom juna nekoliko tisuća Muslimana iz različitih sela tjerani su na područje Bijelog Potoka – otprilike 750 muškaraca odvojeno je od žena i djece. Žene i djeca su poslani autobusima i prognani, a muškarci su zatočeni u školi u Karakaju, gdje ih je 160 otprilike ubijeno, još 190 ih je odvedeno u klaonicu i tamo ubijeno. Općenito, kada je riječ o Gerinoj klaonici, ona je otvoreno funkcionirala kao mjesto pogubljenja i sabirni centar za stotine pobijenih Muslimana.“
Modus operandi srpskih snaga primjenjen u Zvorniku 1992. godine istovjetan je onom u Prijedoru, a kasnije i u Srebrenici za koju će Karadžić ipak odgovarati po optužbi za genocid.
Prema podacima Istraživačko-dokumentacijskog centra, u Prijedoru je tijekom rata ubijeno ili nestalo preko 4000 bošnjačkih civila što ga svrstava po broju žrtava, u odnosu na ukupan broj stanovnika – odmah iza Srebrenice.
Tijekom izvođenja dokaza Tužiteljstva - više je svjedoka dalo iskaz o organiziranom ubijanju i brutalnom iživljavanju nad prijedorskim zatočenicima u logoru Omarska. Među ostalim i bivši logoraš Nusret Sivac.
„Veliki broj ljudi dovedenih s brda, ubijen je prilikom tog, kako su stražari zvali, prijema u logor. Burho i Mujo su sa grupom logoraša pred kraj dana izvoženi, i sa vatrogasnim šmrkovima su pokušavali da uklone tragove nasilja koji su ostajali na tom zidu.“
Za ubijanje više od 200 muškaraca na Korićanskim stijenama, masovnom pogubljenju vojno sposobnih, kakva su se događala i tri godine nakon toga u Srebrenici - protekli tjedan su osuđeni na sudu Bosne i Hercegovine trojica pripadnika interventnog voda prijedorske policije bosanskih Srba. A prije devet godina, taj organizirani zločin je na Haškom sudu priznao i njihov kolega Darko Mrđa.
„Uradio sam to zato što mi je naređeno da to uradim. Moj komandir, koji je inače uživao veliki autoritet i strahopoštovanje, bio je prisutan i lično izdavao ta naređenja.“
Budući da su suci odbili Karadžićev zahtjev za oslobađanjem po svim točkama optužnice, oslobodivši ga samo po jednoj, on će na jesen krenuti s izvođenjem obrane koju zastupa sam, kako bi se odbranio od preostalih deset. Suđenje će se tako nastaviti 16. listopada ove godine.
Video: Logor "Omarska"
Karadžić će i dalje morati odgovarati haškoj pravdi, no ne i za genocidnu namjeru vodstva bosanskih Srba - da uništi dio ili grupu građana bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u prvoj godini rata - 1992..
Podsjetimo, Tužiteljstvo je u prvoj optužnici teretilo Karadžića za genocidnu namjeru u 41-oj općini, da bi broj bio smanjen zbog što bržeg procesuiranja - prvo na 27, a na kraju na samo 7 općina. Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik ostali su u optužnici kao ogledni primjeri u kojima su zločini dosegli razmjere genocida. No ne i za haške suce, koji su po toj točki oslobodili Karadžića. Objašnjenje je pročitao predsjedavajući sudac O Gon Kwon:
„Razmotrivši ukupni korpus dokaza koji stoje pred ovim Raspravnim vijećem u vezi sa ubijanjem, nanošenjem teških tjelesnih ili duševnih ozljeda, prisilnim premještanjem i nametanjem uslova života na bosanske Muslimane ili bosanske Hrvate u zatočeničkim objektima u općinama, Vijeće zaključuje da ne postoje dokazi da su te akcije došle do nivoa na kojem bi razumni prosuditelj o činjenicama mogao doći do zaključka da su počinjeni sa namjerom da se bosanski Muslimani i/ili bosanski Hrvati kao takvi unište u cijelosti ili djelomično.“
Unatoč odluci o oslobađanju po prvoj točki optužnice, ostala su mnoga svjedočenja o ubijanju tisuća ljudi, kao i o sistematskom silovanju te zlostavljanju civila u brojnim manjim ili većim logorima - kako bi se što većoj grupi nanijela teška trauma zbog koje se više neće vratiti.
Nakon što je na polovici suđenja Karadžić zatražio oslobađanje, tužitelj Alan Tieger je u odgovoru na taj zahtjev podsjetio na masovna ubijanja na području Zvornika, o čemu već postoje presuđene činjenice na Haškom sudu.
„Početkom juna nekoliko tisuća Muslimana iz različitih sela tjerani su na područje Bijelog Potoka – otprilike 750 muškaraca odvojeno je od žena i djece. Žene i djeca su poslani autobusima i prognani, a muškarci su zatočeni u školi u Karakaju, gdje ih je 160 otprilike ubijeno, još 190 ih je odvedeno u klaonicu i tamo ubijeno. Općenito, kada je riječ o Gerinoj klaonici, ona je otvoreno funkcionirala kao mjesto pogubljenja i sabirni centar za stotine pobijenih Muslimana.“
Modus operandi srpskih snaga primjenjen u Zvorniku 1992. godine istovjetan je onom u Prijedoru, a kasnije i u Srebrenici za koju će Karadžić ipak odgovarati po optužbi za genocid.
Prema podacima Istraživačko-dokumentacijskog centra, u Prijedoru je tijekom rata ubijeno ili nestalo preko 4000 bošnjačkih civila što ga svrstava po broju žrtava, u odnosu na ukupan broj stanovnika – odmah iza Srebrenice.
Tijekom izvođenja dokaza Tužiteljstva - više je svjedoka dalo iskaz o organiziranom ubijanju i brutalnom iživljavanju nad prijedorskim zatočenicima u logoru Omarska. Među ostalim i bivši logoraš Nusret Sivac.
„Veliki broj ljudi dovedenih s brda, ubijen je prilikom tog, kako su stražari zvali, prijema u logor. Burho i Mujo su sa grupom logoraša pred kraj dana izvoženi, i sa vatrogasnim šmrkovima su pokušavali da uklone tragove nasilja koji su ostajali na tom zidu.“
Za ubijanje više od 200 muškaraca na Korićanskim stijenama, masovnom pogubljenju vojno sposobnih, kakva su se događala i tri godine nakon toga u Srebrenici - protekli tjedan su osuđeni na sudu Bosne i Hercegovine trojica pripadnika interventnog voda prijedorske policije bosanskih Srba. A prije devet godina, taj organizirani zločin je na Haškom sudu priznao i njihov kolega Darko Mrđa.
„Uradio sam to zato što mi je naređeno da to uradim. Moj komandir, koji je inače uživao veliki autoritet i strahopoštovanje, bio je prisutan i lično izdavao ta naređenja.“
Budući da su suci odbili Karadžićev zahtjev za oslobađanjem po svim točkama optužnice, oslobodivši ga samo po jednoj, on će na jesen krenuti s izvođenjem obrane koju zastupa sam, kako bi se odbranio od preostalih deset. Suđenje će se tako nastaviti 16. listopada ove godine.
Video: Logor "Omarska"
