Na kompleksu Partizanskog spomen-groblja u Mostaru opet su 7. januara 2022. osvanuli uvredljivi grafiti, fašistički simboli i poruke.
Na samom ulazu u centralni kompleks groblja, na crvenoj podlozi su iscrtani simboli kukastog križa te ustaškog simbola, slova “U” sa pridodanim križem.
Ispisan je i natpis “Tito je mrtav”, kao i uvredljivo ime za Bošnjake – “Balije”.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona, jednog od deset u entitetu Federacija BiH, kazali su za agenciju Fena kako ''Policijska uprava Mostar zasada nije zaprimila nikakvu prijavu te da je Partizansko groblje u nadležnosti Grada Mostara''.
Partizansko spomen-groblje, inače nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, već je godinama na meti vandala, a povremeno je i nelegalna deponija smeća, kao i mjesto gdje se nepropisno parkiraju vozila.
Sead Đulić, predsjednik Saveza antifašista boraca narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) u BiH, za Radio Slobodna Evropa (RSE) je kazao kako se ''već 30 godina atakuje na Partizansko spomen-groblje u Mostaru''.
''Nikad niko nije sankcionisan i stalno nas se uvjerava od organa sigurnosti da su to počinili maloljetni huligani. Mi znamo da nisu maloljetni. Huligani jesu, ali su istovremeno i dobro organizirana fašistička grupa koja ima svoje prostorije, koja ima svoj klub, zna se ko im je šef, zna se kako su ustrojeni, oni su i uniformisani i tako dalje'', kazao je Đulić.
''Ako Partizansko spomen-groblje jeste nacionalni spomenik BiH, onda je atak na nacionalni spomenik jedne države atak na državu. Ako policija i organi sigurnosti ne djeluju po službenoj dužnosti u odbrani države, onda se ja pitam na kojoj su oni strani'', dodao je Đulić.
Nepoznati napadači su 15. februara 2020. bacili baklju na kolonu autobusa, u kojoj su se nalazili antifašisti s područja bivše Jugoslavije koji su se okupili da proslave godišnjicu oslobođenja tog grada od fašista u Drugom svjetskom ratu.
Do Partizanskog spomen-groblja u Mostaru, slovenački antifašisti došli su u januaru 2018. godine pod policijskom pratnjom, dok je samo mjesto događaja osiguravala i specijalna policija.
Slovenačke antifašiste, od kojih su neki nosili partizanske kape i slovenske partizanske zastave, dočekali su tad kukasti križevi te drugi neprimjereni grafiti.
Partizansko spomen-groblje u Mostaru izgrađeno je 1965. godine i djelo je čuvenog jugoslavenskog arhitekte Bogdana Bogdanovića.
Iz Udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (UABNOR) Mostar su za RSE ranije naveli da su prvi napadi na Partizansko spomen-groblje u Mostaru započeli još prije izbijanja oružanih sukoba u BiH, u noći između 10. i 11. marta 1992. godine.
Tokom i nakon posljednjeg rata Partizansko spomen-groblje je potpuno devastirano.
U UABNOR-u podsjećaju da je kompleks tri puta nakon rata obnavljan, potpuno ili djelimično, ali da je svaki put nakon par dana ponovo oštećen.
Mostarski gradonačelnik Mario Kordić najavio je u decembru u intervjuu za agenciju FENA kako se tokom 2022. godine ponovno planira urediti kompleks, u čiju obnovu je Vlada Federacije BiH 2018. godine uložila oko 200.000 maraka.
Tada je obnovljeno 150 ploča s imenima poginulih partizana, kompleks je očišćen od grafita, uređene su zelene površine, postavljena je nova rasvjeta i video nadzor. Međutim, vrlo brzo spomenik je ponovno zapušten.
U gradu na Neretvi djeluju dva nogometna kluba, Hrvatski športski klub Zrinjski sa stadionom na zapadnoj obali za koji navijaju uglavnom Hrvati i čiji navijači se nazivaju Ultrasima, te Fudbalski klub Velež sa stadionom na istočnoj obali za koji navijaju većinom Bošnjaci i čiji se navijači nazivaju Red Army.
Zvižduci nacionalnoj himni, fašistički simboli, govor mržnje, političke i druge neprimjerene poruke, česta su ikonografija na utakmicama. Zabilježeno je više sukoba pripadnika mostarskih navijačkih skupina.
