Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH razmatra u utorak 26. jula informaciju o aktivnostima Ureda visokog predstavnika (OHR), odnosno o navodima mogućeg nametanja izmjena Izbornog zakona BiH.
Parlamentarna rasprava o ovoj temi dolazi nakon što se u javnosti prethodnih dana pojavio nacrt navodne odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom se planira izmijeniti Izborni zakon BiH, te dio i Ustava Federacije BiH, jednog od dva bh. entiteta.
Iz OHR-a do sada nisu niti demantirali niti potvrdili ovu informaciju.
Predsjedavajući Zastupničkog doma Mirsad Zaimović obavijestio je zastupnike da je dobio odgovor iz OHR-a da se Schmidt neće moći obratiti parlamentarcima.
"Schmidt je svjestan značaja Parlamenta FBiH, a zbog okolnosti i drugih obaveza neće moći doći na sjednicu u zadatom roku. Izrazio je spremnost na saradnju u nekoj drugoj prilici", prenio je Zaimović poruku iz OHR-a.
Rukovodstvo Zastupničkog doma Federacije BiH ranije je u utorak uputilo poziv visokom predstavniku da se obrati parlamentarcima u nastavku sjednice, zakazanom za srijedu 27. jula.
Od Schmidta je zatraženo da parlamentacima obrazloži informacije koje su se pojavile u javnosti, a koje se tiču navodnih izmjena Ustava Federacije BiH i nametanja Izbornog zakona BiH.
Dokument o navodnoj promjeni izbornog zakonodavstva i dijela Ustava Federacije BiH izazvao je oštre osude političkih partija iz Sarajeva, koje tvrde da on predviđa cementiranje etničkih podjela u Bosni i Hercegovini.
U Sarajevu su 25. i 26. jula održani i protest ispred zgrade OHR-a. Okupljeni su inistirali na odlukama kojima bi visoki predstavnik omogućio svim građanima da budu birani u najviše državne institucije, bez uvjeta da pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda u BiH.
Suština izmjena Izbornog zakona jeste u provođenju presuda Evropskog suda za ljuska prava.
Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)".
Ova odrednica onemogućava Jevrejima, Romima, ostalima, mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Evropski sud za ljudska prava donio je četiri presude protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu.
Na općim izborima u oktobru 2022. građani BiH će birati članove Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
