Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je 22. jula da bi institucije Kosova trebale raditi na tome da vide poštuju li se ljudska prava u slučaju bivših čelnika Oslobodilačke vojske Kosova koji se nalaze u pritvoru Posebnog suda za Kosovu pri Haškom sudu.
Riječ je o optuženima i osumnjičenima za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare u Prištini s predsjednikom Albanije Ilirom Metom, Osmani je upitana hoće li posjetiti bivše vođe OVK u Haagu, na što je rekla da su akcije važnije od posjeta.
"Vjerujem da ćemo sjesti i razgovarati s institucijama, prije svega, kako možemo dati sve od sebe da se provedu zakoni koje je usvojila Skupština Kosova, ustavni amandmani koje je usvojila Skupština Kosova, ali i po pitanju zaštite prava optuženih u ovim predmetima"; rekla je Osmani.
Na Kosovu ima mnogo kritika na račun Specijaliziranih vijeća odnosno Posebnog suda za Kosovo zbog odugovlačenja procesa protiv bivših čelnika OVK, koji su već gotovo dvije godine u pritvoru u Haagu, a još nema datuma početka suđenja.
Bivši čelnici OVK-a, uključujući bivšeg predsjednika Hašima Tačija (Hashim Thaçi), bivše parlamentarce Kadriju Veselija i Jakupa Krasničija (Kadri Veseli, Jakup Krasniqi) te bivšeg člana Glavnog stožera OVK-a Redžepa Selimija (Rexhep Selimi), u pritvoru su u Haagu od novembra 2020. godine.
Optuženi su kao osumnjičenici za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.ž
Osmani je također govorila o rezoluciji koju je usvojio Parlament Albanije 21. jula, a kojom se od Vijeća Europe traži ažuriranje u vezi s izvješćem senatora Dicka Martya iz 2011., u kojem se tvrdi da je na Kosovu iu Albaniji bilo trgovine organima tokom rata na Kosovu.
Ovo izvješće bilo je okidač za osnivanje Posebnog suda za ratne zločine na Kosovu.
"Dick Marty je pokušao iskriviti istinu koja se dogodila na Kosovu, genocidni rat Srbije protiv naroda Kosova, ali je dobio odgovor od samih specijalnih tužitelja", rekla je Osmani, pozivajući se na izvješće američkog tužitelja Clinta Williamsona je 2014. rekao da nalazi njegovog tima ne uključuju dokaze o trgovini organima, već o drugim ratnim zločinima.
Osmani je rekla da je Kosovo bilo žrtva genocidnog režima, a Srbija agresor, dodavši da su, kako je nazvala, glasine o izvješću Vijeća Europe osporene prije mnogo godina.
Prema njenim riječima, Kosovo će moći poduzimati pravne radnje kada postane dio Vijeća Europe, jer je ranije ove godine Priština službeno podnijela zahtjev za članstvo u ovoj instituciji.
U međuvremenu, predsjednik Albanije Ilir Meta zatražio je da Priština i Tirana koordiniraju svoje akcije u vezi sa slučajem Posebnog suda.
"Želim izraziti svoje potpuno i nepokolebljivo uvjerenje, kao što sam imao i u drugim slučajevima protiv bivših čelnika OVK, koji su dokazali nevinost, da će i bivši predsjednik Tači, bivši parlamentarci i drugi čelnici znati kako odbraniti s velikim dostojanstvom ovaj pravedni rat naroda Kosova, a Kosovo i Albanija moraju učiniti sve kako bi podržali ovu bitku", rekao je.
Tvrdnje iz izvješća Dicka Martya nisu uvrštene u optužnice Posebnog suda protiv bivših vođa OVK. Međutim, Vijeće Europe nije opovrgnulo Martyjeve tvrdnje.
Specijalizirana vijeća i Ured specijaliziranog tužitelja – inače poznat kao Posebni sud – istražuju navodne zločine koje su počinili pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova protiv etničkih manjina i političkih suparnika od januara 1998. do decembra 2000. godine.
