Udruženja logoraša iz Bosne i Hercegovine obilježila su 32. godišnjicu zatvaranja logora Omarska kod Prijedora.
Predstavljena je izložba fotografija u Bijeloj kući i podijeljeno 478 bijelih traka s imenima ubijenih logoraša iz Omarske.
Predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka Mirsad Duratović rekao je da je među porukama koje su poslane s obilježavanja "najviše kritika na rat Tužiteljstva BiH".
"Kada je Prijedor u pitanju i ratifiricanje ratnog zločina, ne samo za logor Omarska, a mnogo više za zločine koji su počinjeni na samom terenu van logora, to je nekako zaustavljeno", kazao je Duratović.
Naglasio je da logoraši insistiraju da se procesuiraju direktni izvršioci zločina, "a ne samo kao što je bilo dosad, osobe koje su osuđene po komandnoj odgovornosti".
"Nas prvenstveno zanimaju oni koji su povlačili obarače, koji su držali razne predmete u logoru Omarska, kojima su ubijali logoraše. Mi želimo da ti ljudi budu privedeni licu pravde, a Tužilaštvo je zaustavilo te procese, ali svi ratni zločini koji su počinjeni van logora-na terenu u kojima je ubijeno više od 2.000 ljudi, čekaju na procesuriranje", istaknuo je.
Duratović naglašava da je kroz ovaj logor u periodu od kraja maja do sredine augusta prošlo od 5.000-6.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti iako se, kako kaže, koristi podatak iz Haškog tribunala da je kroz ovaj logor prošlo 3.334 logoraša nesrpske nacionalnosti. Oko 700 logoraša Omarske je ubijeno.
"Međutim, to su evidencije koje su vođene u logoru, ali znatan broj logoraša je doveden i prošao je kroz logor Omarska i izveden je na strijeljanje negdje, da li u okolini Prijedora, ili na Korićanskim stijenama, ili u Sanskom Mostu nad jamom Hrastova glavica, ili u Bosanskoj Krupi nad jamom Lisac, a koji nisu evidentirani u logoru Omarska", rekao je Duratović.
Prije trideset dvije godine svijet je zahvaljujući novinarima ITN-a i Guardiana prvi put imao priliku vidjeti izmučena tijela logoraša logora Omarska.
"Omarska nije bilo mjesto u kojem se sa logorašima sporadično okrutno postupalo ili u kojem su životni uslovi naprosto bili teški. Bila je to paklena sredina u kojoj su muškarci i žene bili lišeni najosnovnijih životnih potreba i čovječnosti. Omarska je bila mjesto gdje su ljude tukli svakodnevno i uz upotrebu đavolskih sredstava mučenja. Niko nije mogao biti u zabludi da je Omarska samo loše vođen zatvor - ona je bila zločinački poduhvat koji je smišljeno funkcionisao na način kojim se uništavao um, tijelo i duh ljudi koji su tu bili zatočeni", stoji u presudi Haškog Tribunala u predmetu Kvočka i drugi, piše FENA.
Zbog zločina počinjenih u logoru Omarska došlo je do formiranja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Den Hagu.
Prvi proces i prva presuda pred haškim Tribunalom bili su upravo za zločine počinjene u ovome logoru. Iz razloga masovnog silovanja u ovom logoru nad zatvorenim logorašicama silovanje je po prvi put u sudskoj praksi okarekterisano kao ratni zločin.
Duratović podsjeća da je jučer održana i komemoracija u povodu 32. godišnjice masakra nad jamom Hrastova glavica, u općini Sanski Most.
Masovna grobnica Hrastova glavica je mjesto ratnog zločina gdje su 6. augusta 1992. godine svirepo ubijeni logoraši dovezeni iz logora Omarska i bačeni u jamu duboku 25 metara.
Duratović napominje da je Hrastova glavica direktno vezana za Omarsku, jer su dan prije raspuštanja Omarske 124 logoraša izvedena, odvedena i strijeljana na Hrastovoj glavici.
"Ni taj zločin do danas također nema ni optužnice, a da ne govorimo o nekom ozbiljnijem procesu. Presuda također nema. Počinioci su poznati kroz istrage, Tužilaštvu je sve poznato, međutim Tužilaštvo sjedi i čeka. Ne znam da li su oni svjesni da oni svojim nepostupanjem postaju saučesnici u ovim zločinima počinjenim nad logorašima Omarske, jer štite izvršioce tih ratnih zločina", zaključio je Duratović.
U Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba. Oko 30.000 osoba nesrpske nacionalnosti prošlo je i kroz prijedorske logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.
Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, dosad je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora.
U Hagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri, nakon što je njihov predmet iz Haškog tribunala prebačen na Sud BiH.
