Ambasadori Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira u Bosni i Hercegovini(BiH) ističu u srijedu 10.novembra kako retorika ili djela koja dovode do destabilizacije i podjela, uključujući podrivanje državnih institucija i reformi koje su pružile stabilnost, finansijsku dobrobit i funkcionalnost za sve u BiH, moraju prestati.
“To nije u interesu bilo kog građanina BiH ili kompanije i odvlači pažnju s prijeko potrebnog djelovanja i reformi na evropskom putu. Mi podvlačimo našu nedvosmislenu podršku postojanju BiH kao jedinstvene i suverene države koja se sastoji od dva entiteta i Brčko distrikta”, navodi se u saopštenju za javnost.
Vijeće za provođenje mira u BiH ponavlja i “čvrstu podršku autoritetu i mandatu visokog predstavnika kao čuvara implementacije civilnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma”.
“Uloga visokog predstavnika je ključna da bi BiH ispunila 5+2 uslova i nakon toga završila s međunarodnom supervizijom, približavajući se EU. Glavna odgovornost za postizanje ovih ciljeva leži na vlastima i institucijama Bosne i Hercegovine. Pozivamo sve nivoe vlasti da preuzmu svoju odgovornost i ispune mandat koji su im dali glasači”, ističe se.
Dodaje se kako je potrebna veća politička volja da se postigne napredak na polju zajedničkih ciljeva i premoste podjele.
“Pozdravljamo fokus visokog predstavnika na pitanje državne i vojne imovine i pozivamo sve političke aktere da u potpunosti sarađuju s OHR-om u pronalasku funkcionalnog rješenja u interesu BiH i njenih entiteta. Potvrđujemo kontinuiranu važnost EUFOR/Althea u osiguravanju sigurnog i bezbjednog okruženja u BiH, koje ostaje preduslov za miran i stabilan razvoj na dobrobit svih građana. Zato pozdravljamo odluku Vijeća sigurnosti UN-a o produženju mandata EUFOR/Althea na dodatnih 12 mjeseci, donijetu 3.novembra", ističe se u saopštenju.
Ruska Federacija se ne pridružuje ovoj izjavi.
Za ukidanje Visokog predstavnika u BiH su 2008. godine postavljena 5+2 uslova i cilja, među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko distrikt, fiskalna održivost BiH, te vladavina prava.
U Londonu je 8. i 9. decembra 1995. održana Konferencija o provedbi mira na kojoj je uspostavljeno Vijeće za provedbu mira u BiH.
Ono se sastoji od 55 država, uključujući između ostalih SAD, Rusiju, Ukrajinu, Saudijsku Arabiju, Maroko ili Albaniju, te različitih međunarodnih organizacija poput Međunarodnoga monetarnog fonda (IMF), Vijeća Evrope, Međunarodnoga odbora Crvenog križa ili 31. decembra 2017. zatvorenoga Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Londonska konferencija je uspostavila Upravni odbor PIC-a koji radi pod predsjedanjem visokog predstavnika, koji je tada definiran kao “izvršna ruka” PIC-a. Čelnik OHR-a ne može donositi odluke ako se s time ne slažu zemlje članice Upravnog odbora PIC-a.
Članice su Sjedinjene Američke Države, Rusija, Ujedinjena Kraljevina, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Evropska unija (Predsjedništvo EU i Evropska komisija), te Organizacija islamske konferencije (OIC) koju u PIC-u predstavlja Turska.
Upravni odbor pruža visokom predstavniku “političke smjernice”. Upravni odbor PIC-a sastaje se na nivou političkih direktora dva puta godišnje nakon čega se izdaje zajednička izjava – komunike.
Posljednjih nekoliko godina Rusija se kao članica PIC-a izuzima iz komunikea smatrajući da OHR treba zatvoriti.
