Dostupni linkovi

Podgorica se nada boljim odnosima sa Srbijom


Predsjednici Crne Gore Filip Vujanović (L) i Srbije Boris Tadić (D) 8. jula u Podgorici
Predsjednici Crne Gore Filip Vujanović (L) i Srbije Boris Tadić (D) 8. jula u Podgorici
Komentarišući mišljenje međunarodnog suda pravde o nezavisnosti Kosova portparol vladajuće Demokratske partije socijalista Rajko Kovačević kaže da je to dokaz mudre politike crnogorske vlasti koja svoje poteze usaglašava sa međunarodnim partnerima i upozorenje crnogorskoj opoziciji koja je neprimjereno napadala odluku o priznanju Kosova.

“Na to smo ukazivali onda kada su zbog odluke zvanične Crne Gore jurišali da zapale crnogorski parlament i onda kada su na toj temi mjesecima dizali dnevnopolitičku galamu, kao i onda kada je, kao logičan čin priznavanja nezavisnosti, crnogorska državna politika najavila uspostavljanje diplomatskih odnosa sa Kosovom. I na ovom primjeru se pokazalo zašto je Demokratska partija socijalista politička snaga koja vodi Crnu Goru naprijed i koja u odnosu na svoju političku konkurenciju sagledava interes Crne Gore, regionalni i međunarodni kontekst godinama, da ne kažem, decenijama unaprijed,”
kaže Kovačević.

U opozicionoj Socijalističkoj narodnoj partiji kažu da su zabrinuti nakon odluke Međunarodnog suda pravde koji je donio odluku u korist Kosova.

“Lično moj vrednosni sud i odnos prema odluci Vlade Crne Gore o priznavanju nezavisnosti Kosova neće se promjeniti. I dalje mislim da je to jedan od najsramnijih akata koji je Vlada donijela u istoriji Crne Gore. Mislim da svima pa i nama u Crnoj Gori treba da je za brigu da, slučaj Kosova i mišljenje Međunarodnog suda pravde povodom toga, ne postane podstrek za stvaranje međunarodnih problema, u pogledu zahtjeva za prekrajanje granica i stvaranje novih država na teritorijama suverenih i međunarodno priznatih država koje će biti sve teže kontrolisati,”
smatra poslanik SNP-a Velizar Kaluđerović.
Neredi u Podgorici prilikom protesta protiv odluke vlasti da prizna nezavisnost Kosova, oktobar 2008.

I Andrija Mandić lider Nove srpske demokratije kaže da će ova odluka biti pažljivo razmtrana od strane mnogih secesionističkih pokreta u svijetu, ali dodaje da se to ne odnosi na današnju Crnu Goru.

“U Crnoj Gori za sada, ne znam ni jednu nacionalnu ni političku strukturu koja bi izašla sa konkretnim separatističkim zahtjevima niti poznajem secesionističke pokrete u Crnoj Gori koji bi mogli ovog trenutka da se naslone na takvu odluku i da je iskoriste za svoje političke ciljeve. U današnjem trenutku Crne Gore, odluka Međunarodnog suda ne proizvodi po Crnu Goru neki posebni efekat,”
ocjenjuje Mandić.

Odluka će dovesti do prihvatanja realnosti

I pored razočarenja dijela crnogorske opozicije zbog odluke Međunarodnog suda pravde u Hagu u Demokratskoj partiji socijalista vjeruju da će ta presuda pomoći da se stvari noramalizuju i da će opozicija postati konstruktivni partner na putu evropskih integracija.

“Sigurni smo takođe da će i uslovi za razvoj naših odnosa sa Srbijom biti dodatno unaprijeđeni jer će biti relaksirani, kako smo takođe godinama unazad tvrdili. Pitanja koja su dominantno u ravni emotivnog, opterećivala su ostvarenje realno ostvarivih najboljih odnosa naše dvije države,”
kaže Rajko Kovačević.

I Vaselj Siništaj funkcioner Građanske inicijative iz Tuzi vjeruje da će odluka Međunarodnog suda pravde u Hagu blagotvorno uticati na političke prilike u Crnoj Gori, ali i na odnose Podgorice i Beograda:

“Ja uopšte ne očekujem da će ovakva odluka produbiti neku novu krizu, naprotiv, ona će dovesti do toga da se prihvati realnost. Takve su izjave političara bile ranije, da će odluku Međunarodnog suda prihvatiti. Tako bi trebalo i Srbija da odradi i vjerujem da je to jedna odluka, ponavljam, koju smo svi očekivali,”
smatra Siništaj.

Nakon priznanja Kosova iz oktobra 2008 godine, zvanična Podgorica uspostavila je sa Prištinom diplomatske odnose u januaru ove godine. Oba događaja su izazvala negativne posljedice i zategnute odnose između Srbije i Crne Gore.

Nakon priznanja nezavisnosti Kosova, srpska diplomatija je protjerala crnogorsku ambasadorku Anku Vojvodić iz Beograda, a nakon uspostavljanja diplomatskih odnosa sa Kosovom, Srbija je povukla svog ambasadora u Podgorici, Zorana Lutovca, da bi ga kasnije vratila. Sa druge strane Podgorica i Priština jos nijesu razmijenile ambasadore iako je to bio logičan korak nakon priznanja i uspostavljanja diplomatskih odnosa.

Razmjenu je blokirao crnogorski predsjednik Filip Vujanović zahtjevajući da se najprije poboljša položaj Crnogoraca na Kosovu, iz čega je, vjeruje se, stajala želja da se dodatno ne komplikuju odnosi sa Srbijom.

*****
Mogao bi vas interesovati i ovaj tekst:
Crna Gora podijeljena u ocjeni odluke o Kosovu
  • Slika 16x9

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG