Nedim Dervišbegović, Ljudmila Cvetković
Međunarodni sud pravde u Hagu je u savjetodavnom mišljenju saopštenom u četvrtak rekao da Deklaracijom o proglašenju nezavisnosti Kosova 2008. godine nije prekršeno međunarodno pravo.
"Deklaracija od 17. februara 2008. nije prekršila opšte međunarodno pravo," rekao je predsjednik suda Hisashi Owada iz Japana.
Owada je rekao da je odluka donešena odlukom sudija 10:4. On je također rekao da međunarodno pravo ne sadrži "zabrane proglašavanja nezavisnosti" kao i "da je nadležan da da savjetodavno mišljenje po zahtjevu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija."
U prisustvu delegacija obje zemlje, koje su predvodili ministri spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić i Kosova Skender Hiseni, Owada je saopštavanje odluke počeo u 15 sati i završio u 16:30.
Hiseni: Očekujem da se Srbija okrene i dođe ka nama
Hiseni je poručio Srbiji nakon saopštavanja mišljenja suda pravde da Kosovo treba da tretira kao suverenu državu.
"Očekujem da se Srbija okrene i dođe ka nama, na razgovore o mnogo pitanja od zajedničkog interesa, i zajedničke važnosti ", rekao je Hiseni Rojtersu, dodajući da takvi razgovori "mogu da se vode isključivo između suverenih država".
Jeremić je izjavio da Srbija nikada neće priznati nezavisnost Kosova i da će nastaviti sa mirnom diplomatskom borbom za Kosovo i da je naredna instanca Savjet bezbjednosti.
Jeremić je također rekao da je najvažnije očuvati mir i stabilnost na teritoriji "cijele pokrajine" i pozvao je građane da, kako kaže, ne nasjedaju na provokacije.
"Međunarodni sud pravde je danas odlučio da se samo u tehničkom smislu izjasni o deklaraciji o nezavisnosti kosovskih Albanaca i praktično time izbegao da se izjasni o suštinskom pitanju da li su oni imali pravo na pokušaj secesije od Srbije", rekao je šef diplomatije Srbije.
Reakcije
Pravni stručnjaci u Bosni i Hercegovini jedinstveni su u ocjeni da će nakon savjetodavnog mišljenja, pitanje Kosova biti prepušteno politici, odnosno da će države koje nisu priznale nezavisnost Kosova to pitanje u narednom periodu razmotriti.
Crnogorski zvaničnici očekuju da Srbija promjeni politiku, dok iz opozicije presudu suda u Hagu ocjenjuju iznenađujućom. Nezavisni analitičari iz Crne Gore u mišljenju Međunarodnog suda pravde vide ujedno šansu, ali i opasnost
Analitičari iz Hrvatske kažu kako se radi o velikoj pobjedi Prištine, nakon koje će uslijediti novi talas priznanja Kosova.
Treba njegovati dobrosusjedske odnose sa Srbijom, ali Makedonija prvenstveno treba braniti svoje interese, koji ne počinju samo od dobrosusjedskih odnosa, nego i od unutarnjeg mira i harmonije, kažu makedonski eksperti.
Aidan Hehir, profesor međunarodnih odnosa, sa Univerziteta u Vestminsteru, rekao je za RSE da ne očekuje da će mišljenje Suda imati nepoželjan domino-efekat u regionu Zapadnog Balkana.
Ponašanje zvaničnog Beograda u cijelom slučaju pokazaće koliko država ima osjećaja za realnost, rekla je u razgovoru za RSE u četvrtak ujutro Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije koja je svojevremeno radila u diplomatiji i ima dobre veze sa beogradskim diplomatskim krugovima.
Sud čini petnaest sudija, osam iz zemalja koje su priznale Kosovo i sedam koje nisu. Jedan od sudija, koji je nedavno zamijenio svog sunarodnika iz Kine, nije imao pravo glasanja.
Mišljenje suda zatražila je Generalna skupština UN na inicijativu Srbije, koja smatra da je proglašenje nezavisnosti Kosova narušilo međunarodni pravni poredak.
Analitičari su rekli da problem Kosova neće biti okončan mišljenjem MSP-a, dok svjetska štampa smatra da će mišljenje Međunarodnog suda pravde imati dalekosežne posljedice ne samo po Kosovo već i ostale etničke sukobe širom planete.
Tokom rasprave koja je trajala od 1. decembra do 11. decembra 2009. godine, 14 država je, uz vlasti u Prištini, podržalo kao legalnu deklaraciju nezavisnosti, dok je 12 zemalja, pored Srbije, tvrdilo da je time prekršeno međunarodno pravo.
Nezavisnost Kosova
Proglašenje nezavisnostiKosovo je proglasilo nezavisnost 17. februara 2008. godine. U Prištini su tih dana hiljade građana slavile na ulicama, a mnogi su izjavili da je to najsrećniji trenutak njihovog života, kojeg su čekali predugo. Proglašenje nezavisnosti Kosova u Srbiji je izazvalo žestoke reakcije, vlasti su saopštile da nikada neće priznati takvu odluku Prištine. Nakon velikog mitinga protiv nezavisnosti Kosova, koji je usledio 21. februara 2008., u neredima Beogradu zapaljena je i Ambasada SAD-a . Hronologija događanja koja su prethodila proglašenju nezavisnosti Kosova kreće od dolaska Slobodana Miloševića na vlast u Srbiji 1987. godine i nešto kasnijim ukidanjem autonomije Kosova i Vojvodine.
Rasprava pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) u Hagu
Uspostavljen 1945, MSP ima dve glavne dužnosti: da rešava pravne sporove između država i daje savetodavna mišljenja o pravnim pitanjima koja su mu upućena od strane tela UN i specijalizovanih agencija. U prvom slučaju, sud donosi presudu koja je obavezujuća i za koju ne postoji pravo žalbe. U drugom slučaju, savetodavna mišljenja o pitanjima kao što je proglašenje nezavisnosti Kosova nemaju obavezujući efekat. Prema tome, oko 130 zemalja koje do sada nisu priznale Kosovo nisu obavezne da to urade nakon objavljivanja savjetodavne odluke prema kojoj proglašenje nezavisnoti Kosova nije suprotno međunarodnom pravu.
Više tekstova o mišljenju MSP-a, kao i o toku rasprave i očekivanjima uoči izricanja mišljenja možete naći OVDE.