Od ubistva Duška Jovanovića zabilježeno još trideset napada na kritičare vlasti

Od ubistva direktora dnevnog lista Dan Duška Jovanovića 2004. godine do danas izvršeno je 30 napada na novinare i i javne ličnosti koje su kritikovale vlast ili ukazivale na organizovani kriminal, jedan je od zaključaka izvještaja za procesuiranje napada na novinare u Crnoj Gori koji je izradila Akcija za ljudska prava. Postoji visoka doza skepse da će otvaranje nove istrage o ubistvu Duška Jovanovića donijeti rezultate.

Odgovarajući na pitanje da li očekuje rezultate od novog otvaranja istrage u slučaju ubistva Duška Jovanovića direktora lista Dan, predsjednik Komisije za praćenje istraga neriješenih napada na novinare Nikola Marković je skeptičan iz više razloga.

On je ocjenio indikativnim da je tužilaštvo orvorilo novu istragu kada je formirana komisija koja treba da analizira dosadašnje istrage napada na novinare i postojanje propusta u istragama napada na novinare. Zbog toga, Marković je skeptičan u odnosu na ono što se može otkriti sada, a nije moglo u prethodnih skoro deset godina:

"Više vjerujem da se radi o medijskom smirivanju javnosti jer kada god se desi neki novi napad na naše kolege, po pravilu novinare Dana, Vijesti i Monitora ,uvijek kao najteži slučaj izađe u prvi plan ubistvo Duška Jovanovića i uvijek se po pravilu javi neko ko najavi novi istragu i nova saslušanja", kaže Marković.

Za direktoricu Akcije za ljudksa prava Teu Gorjanc Prelević takođe ima mnogo dilema u vezi nove istrage:

"Mislim da ta istraga nikada nije trebalo da bude zatvorena. Tu se sada radi o uvjeravanju da se tu nešto dramatično posebno novo radi, ali naravno ostaje pitanje šta je sve rađeno, zašto je bilo zastoja u istrazi i da do danas postoji samo jedan jedini izvršilac kome čak ni motiv nije utvrđen", podsjeća Tea Gorjanc Prelević.

U okviru istrage o ubistvu Duška Jovanovića tužilaštvo će prema pisanju dnevnog lista Dan saslušati tadašnju vrhovnu državnu tužiteljku Vesnu Medenicu jer su punomoćnici oštećene porodice Jovanović tokom trajanja postupka ukazivali da je bilo propusta u radu tužilaštva. Pored toga, navodi se da će biti saslušan i Dragan Đurović, ministar unutrašnjih poslova u vrijeme ubistva Duška Jovanovića.

"Bilo ko ko smatra da može da doprinese da se bar neki od slučajeva napada na novinare rasvijetli neka se javi, neka se obrati ili komisiji ili bilo kojoj instituciji, civilnom sektoru, u koga ima najviše povjerenja. Svaki detalj je važan i u kontroli dosadašnjih istraga ali i u otkrivanju nekih novih detalja", poručio je Nikola Marković.

Akcija za ljudska prava objavila je izvještaj o procesuiranju napada na novinare u Crnoj Gori prema kojem je od 2004. godine, odnosno od ubistva Duška Jovanovića 2004. godine do danas, kada je Vlada naložila formiranje komisije za praćenje istraga neriješenih slučajeva, izvršeno 30 napada na novinare i i javne ličnosti koje su kritikovale vlast ili ukazivali na organizovai kriminal.

Analizirajući sve te slučajeve Tea Gorjanc Prelević je objavila da je uočen obrazac napada na novinare, odnosno koji obuhvata sam napad do procesuiranja čiji je rezultat nepronalaženje napadača ili zastarjevanje slučaja:

"Žrtve su mediji ili pojedinci koji su spremni da kritikuju vlast ili organizovani kriminal. Najviše napada je usmjereno protiv dnevnog lista Vijesti, istrage se vode loše, uglavnom bez rezultata. Tužilaštvo i policija prebacuju odgovornost jedni na druge dok ne zastari krivično gonjenje. U slučajevima u kojima su napadači procesuirani ili postoje ozbiljne sumnje da se radi o pravim izvršiocima, nalogodavci napada ostaju neotkriveni. Kod optuženja se vidi težnja ka lakšim kvalifikacijama krivičnih djela, sudovi teže ublažavanju kazni, a česta je tendencija da se po svaku cijenu uz napadača optuže i novinari. Tako se nekažnjivost za slučajeve nasilja prema novinarima javlja kao pravilo u Crnoj Gori, posebno u najtežim slučajevima", kaže Tea Gorjanc Prelević.

Upravo je zadatak komisije da istraži razloge nerješavanja slučajeva, a Nikola Marković je poručio da će neki rezultat biti postignut:

"Komisija će ili dovesti do toga da se rasvijetli bar jedan slučaj ili će pokazati da ne postoji politička volja. Barem ćemo nedostatak političke volje dokumentovati i učiniti javnim", rekao je Marković.