Hrvatska policija bilježi godišnje oko 800 tisuća prometnih prekršaja, a čuđenje i zgražanje javnosti izazivaju vijesti o neslavnim rekorderima s nekoliko stotina, pa i više tisuća prekršaja. Zadnji takav slučaj zabilježen je prije nekoliko dana u Osijeku, gdje je priveden pijani 27-godišnjak koji se “diči” s čak 302 prometna prekršaja.
“Nisam dosad platio nijednu kaznu, pa neću ni ovu. Idem u zatvor, tamo ću se malo odmoriti”, kazao je nesavjesni Darijo Petrović iz Darde novinaru “24 sata” Željku Garmazu, koji je uspio s njim razgovarati, nakon Darijevog suludog i opasnog divljanja osječkim ulicama prošle subote, u kojem, na sreću nitko nije stradao:
„Kad su ga uhvatili u subotu uveče, imao je 1,71 promil alkohola i bježao je policiji, vozeći 150 km na sat, vrlo uskom ulicom u središtu Osijeka, riskirajući da u tom trenutku napravi puno veću štetu, ili, ne daj bože, nekoga usmrti.“
RSE: Što vam je rekao, vi ste uspjeli s njim razgovarati?
„Pa, on se smatra herojem! Čak će mu ovaj publicitet i goditi“, kaže novinar Garmaz.
Na žalost, takvi prekršitelji, kao 27-godišnji Darijo Petrović nisu rijetkost u Slavoniji i Baranji, a ni ostalim dijelovima Hrvatske –potvrdjuje glasnogovornica Policijske uprave Osječko-baranjske Vesna Žnidarić-Bolarić:
„Jedan od njih je 45-godišnjak iz Semeljaca, kraj Djakova, koji ukupno ima evidentirano 1426 prekršaja!!! Od toga se 996 prekršaja odnosi na upravljanje motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje“.
Osječki novinar Garmaz i sam svjedoči da su to najčešće mladje osobe, bez posla, bez vozačke dozvole i neregistriranog auta.
„Ja sam prije tri godine takodjer radio jednu priču o dvojici takvih 'likova' iz istog miljea, koji imaju preko 2.000 prekršaja! Voze neregistrirane aute, nemaju vozaćke dozvole i ne misle uopće stati s tom praksom“.
Druga skupina vrlo opasnih vozača su djeca bogatih roditelja, bahata mladež sa snažnim automobilima, sklona divljanju, pogotovo u alkoholiziranom stanju. Prometna psihologinja i dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva, Ljiljana Mikuš, upozorava da je to, uz manjkak edukacijskih mjera, odraz i narušenih vrijednosti u hrvatskom društvu.
„Mladi ljudi u našem društvu i nemaju baš puno mogućnosti i načina da se dokažu i pokažu svoje vrijednosti i ono što znaju i mogu.Nažalost, mnogima od njih taj auto je možda i jedini način da se pokaži ili 'dokažu' Dakle, prometno ponašanje je problem cijelog društva“.
Novinar Garmaz smatra da bi hrvatsko pravosudje moralo doskočiti manijacima na cesti, brojni prijedlozi stižu i iz udruga žrtava osoba stradalih u prometnim nesrećama, a jedan od njih je da se automobil proglasi 'oružjem' koje bi se takvim nesavjesnim vozačima jednostavno zaplijenilo i sprešalo:
„To znači da bi u Zakonu o imovinskim odnosima trebalo promijeniti te stavke, što bi onda policiji dalo dopuštenje da im, u takvom divljanju, jednostavno oduzmu auto i stave ga pod prešu. To je za takve vlasnike veća kazna nego zatvor, jer oni nemaju novaca da kupe drugi auto. Ali to bi, priznaje Garmaz, možda pomoglo samo u slučajevima poput spomenutih 'divljaka', a svjedoci smo takvog ponašanja i medju puno bogatijima, medju kojima isto ima takvih recidivista i nepopravljivih ludjaka za automobilima.“
Zasad ispada da su pred njihovom drskošću nemoćni i policija i sudstvo, što se vidi i u slučaju recidiviste Darija Petrovića.
“On je, evo, prije nekoliko godina otišao odslužiti zatvorsku kaznu od 22 dana, koja mu je bila zamjena za novčanu kaznu koju nije mogao platiti. U medjuvremenu su mu se akumulirale i druge kazne koje su stigle i koje su postale pravomoćne, tako da je on odležao u zatvoru dvije godine! Ali to nije rješenje, jer čim je izišao iz zatvora, nakon nekoliko dana, on je opet sjeo za auto, za koji nema vozačku dozvolu, koji nije registriran i opet je počeo divljati na cesti.“
Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju zakonski se ništa bitno neće mijenjati, suvereno je pravo svake države da odredi pod kojim će uvjetima kažnjavti prekršitelje u prometu, ističe sveučilišni profesor Davor Derenčinović, predstojnik Katedre za kazneno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu:
„Nije problem u zakonu, jer hrvatski zakon o prometu postaje sve stroži i stroži, upravo je uvedeno i jedno novo kazneno djelo 'obijesne vožnje'! Dakle, rješenje nije u represiji nego u izgradnji jedne kulture ponašanja u prometu.Kad odete u Beč, recimo, onda vidite da pješaci stoje i čekaju da se upali zeleno svjetlo i neugodno je ako netko prijedje cestu, a nije zeleno. A, kod nas, ako je crveno na semaforu, a nema automobila, onda čovjeka gledaju kao čudaka ako stoji na zebri i ne prelazi cestu. Naravno da u svim zemljama ima prometnih prekršaja, ali nisu toliko raširena pojava kao kod nas. Razlika je u svijesti i prometnoij kulturi. Kad tome još dodamo i korupciju, dakle mogućnost utjecaja na one koji odlučuju o tome, onda, naravno, dobivamo još nepovoljniju sliku.“
“Nisam dosad platio nijednu kaznu, pa neću ni ovu. Idem u zatvor, tamo ću se malo odmoriti”, kazao je nesavjesni Darijo Petrović iz Darde novinaru “24 sata” Željku Garmazu, koji je uspio s njim razgovarati, nakon Darijevog suludog i opasnog divljanja osječkim ulicama prošle subote, u kojem, na sreću nitko nije stradao:
„Kad su ga uhvatili u subotu uveče, imao je 1,71 promil alkohola i bježao je policiji, vozeći 150 km na sat, vrlo uskom ulicom u središtu Osijeka, riskirajući da u tom trenutku napravi puno veću štetu, ili, ne daj bože, nekoga usmrti.“
RSE: Što vam je rekao, vi ste uspjeli s njim razgovarati?
„Pa, on se smatra herojem! Čak će mu ovaj publicitet i goditi“, kaže novinar Garmaz.
Na žalost, takvi prekršitelji, kao 27-godišnji Darijo Petrović nisu rijetkost u Slavoniji i Baranji, a ni ostalim dijelovima Hrvatske –potvrdjuje glasnogovornica Policijske uprave Osječko-baranjske Vesna Žnidarić-Bolarić:
„Jedan od njih je 45-godišnjak iz Semeljaca, kraj Djakova, koji ukupno ima evidentirano 1426 prekršaja!!! Od toga se 996 prekršaja odnosi na upravljanje motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje“.
Osječki novinar Garmaz i sam svjedoči da su to najčešće mladje osobe, bez posla, bez vozačke dozvole i neregistriranog auta.
„Ja sam prije tri godine takodjer radio jednu priču o dvojici takvih 'likova' iz istog miljea, koji imaju preko 2.000 prekršaja! Voze neregistrirane aute, nemaju vozaćke dozvole i ne misle uopće stati s tom praksom“.
Druga skupina vrlo opasnih vozača su djeca bogatih roditelja, bahata mladež sa snažnim automobilima, sklona divljanju, pogotovo u alkoholiziranom stanju. Prometna psihologinja i dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva, Ljiljana Mikuš, upozorava da je to, uz manjkak edukacijskih mjera, odraz i narušenih vrijednosti u hrvatskom društvu.
„Mladi ljudi u našem društvu i nemaju baš puno mogućnosti i načina da se dokažu i pokažu svoje vrijednosti i ono što znaju i mogu.Nažalost, mnogima od njih taj auto je možda i jedini način da se pokaži ili 'dokažu' Dakle, prometno ponašanje je problem cijelog društva“.
Novinar Garmaz smatra da bi hrvatsko pravosudje moralo doskočiti manijacima na cesti, brojni prijedlozi stižu i iz udruga žrtava osoba stradalih u prometnim nesrećama, a jedan od njih je da se automobil proglasi 'oružjem' koje bi se takvim nesavjesnim vozačima jednostavno zaplijenilo i sprešalo:
„To znači da bi u Zakonu o imovinskim odnosima trebalo promijeniti te stavke, što bi onda policiji dalo dopuštenje da im, u takvom divljanju, jednostavno oduzmu auto i stave ga pod prešu. To je za takve vlasnike veća kazna nego zatvor, jer oni nemaju novaca da kupe drugi auto. Ali to bi, priznaje Garmaz, možda pomoglo samo u slučajevima poput spomenutih 'divljaka', a svjedoci smo takvog ponašanja i medju puno bogatijima, medju kojima isto ima takvih recidivista i nepopravljivih ludjaka za automobilima.“
Zasad ispada da su pred njihovom drskošću nemoćni i policija i sudstvo, što se vidi i u slučaju recidiviste Darija Petrovića.
“On je, evo, prije nekoliko godina otišao odslužiti zatvorsku kaznu od 22 dana, koja mu je bila zamjena za novčanu kaznu koju nije mogao platiti. U medjuvremenu su mu se akumulirale i druge kazne koje su stigle i koje su postale pravomoćne, tako da je on odležao u zatvoru dvije godine! Ali to nije rješenje, jer čim je izišao iz zatvora, nakon nekoliko dana, on je opet sjeo za auto, za koji nema vozačku dozvolu, koji nije registriran i opet je počeo divljati na cesti.“
Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju zakonski se ništa bitno neće mijenjati, suvereno je pravo svake države da odredi pod kojim će uvjetima kažnjavti prekršitelje u prometu, ističe sveučilišni profesor Davor Derenčinović, predstojnik Katedre za kazneno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu:
„Nije problem u zakonu, jer hrvatski zakon o prometu postaje sve stroži i stroži, upravo je uvedeno i jedno novo kazneno djelo 'obijesne vožnje'! Dakle, rješenje nije u represiji nego u izgradnji jedne kulture ponašanja u prometu.Kad odete u Beč, recimo, onda vidite da pješaci stoje i čekaju da se upali zeleno svjetlo i neugodno je ako netko prijedje cestu, a nije zeleno. A, kod nas, ako je crveno na semaforu, a nema automobila, onda čovjeka gledaju kao čudaka ako stoji na zebri i ne prelazi cestu. Naravno da u svim zemljama ima prometnih prekršaja, ali nisu toliko raširena pojava kao kod nas. Razlika je u svijesti i prometnoij kulturi. Kad tome još dodamo i korupciju, dakle mogućnost utjecaja na one koji odlučuju o tome, onda, naravno, dobivamo još nepovoljniju sliku.“
