Vašington neće dozvoliti da se na sjeveru Kosova ponove nasilni događaji, poslije napada u Banjskoj prošle godine, poručio je Džejms O'Brajen (James O'Brien), pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja.
O'Brajen, bivši šef Kancelarije za koordinaciju sankcija pri State Departmentu, držao je brifing za novinare u četvrtak 11. januara, na kojem je između ostalog govorio o situaciji na sjeveru Kosova, izborima u Srbiji, idejama Milorada Dodika o secesiji, kao i o ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Američki zvaničnik je pozvao Beograd i Prištinu da izbjegavaju provokativne akcije na sjeveru Kosova, sa većinski srpskim stanovništvom.
Istakao je da kosovska policija dobro sarađuje sa EULEX-om i NATO savezom, te dodao da je i komunikacija sa Beogradom omogućila smirivanje situacije na sjeveru.
"Bilo je koraka unapred u dijalogu, i bavljenje praktičnim, dnevnim pitanjima, kao što su registarske tablice, i carinska dokumenta", naveo je O'Brajen.
Rekao je da SAD podržavaju napore za dijalog koje vodi Miroslav Lajčak u ime Evropske unije, i pozivaju Kosovo i Srbiju da ispune svoje odgovornosti u okviru dijaloga, te dodao da "ima određenog napretka" posljednjih mjeseci.
Kosovo i Srbija su krajem februara prošle godine prihvatili sporazum o normalizaciji odnosa, ali Srbija nije pristala da ga potpiše i saopštila je linije koje neće preći – prihvatanje nezavisnosti Kosova ili njegovo članstvo u Ujedinjenim nacijama.
EU je ipak saopštila da je taj sporazum obavezujući za obe strane.
On između ostalog predviđa obavezu Kosova da formira Zajednicu opština sa srpskom većinom, koja bi tamošnjim Srbima dala određeni nivo samouprave, dok sa druge strane predviđa da Srbija poštuje teritorijalni integritet i simbole Kosova, te da ne blokira njegovo članstvo u međunarodnim organizacijama.
Dodik 'nacionalističkim cirkusom' odvlači pažnju sa problema
Pokušaji Milorada Dodika (predsjednika Republike Srpske, jednog od dva bh. entiteta) da "nacionalističkim cirkusom" odvuče pažnju sa pravih problema u Bosni i Hercegovini nisu u interesu zemlje, rekao je O'Brajen, govoreći o situaciji u BiH.
On je istakao da "BiH naročito pati od odliva mozgova", te da "skoro pola stanovništva ne živi u zemlji".
"Ovo je kriza, ovime političari treba da se bave. Umjesto toga, vidimo da političarima nedostaje i hljeba i ideja – i umjesto toga nude cirkus", kazao je američki zvaničnik.
Naglašava da se ovo "naročito vidi sa gospodinom Dodikom, i njegovim obilježavanjem Dana RS 9. januara, čime pokušava da odvuče pažnju od važnih pitanja".
Na temu Dodikovih prijetnji da će proglasiti nezavisnost, O'Brajen ističe da je on bio u Dejtonu, te da je radio zajedno sa bh. stranom na sastavljanju Ustava BiH (koji je Aneks 4. ovog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH).
"Njegove priče o secesiji su eksplicitno odbačene u originalnom Dejtonskom sporazumu. To je besmislica i to je neustavno", kategoričan je O'Brajen.
"Uopšte ne treba obraćati pažnju na njegove argumente da je to pravo [koje RS posjeduje]", poručio je on.
Dodao je da se treba fokusirati da "institucije funkcionišu kako je planirano", te da "politički lideri budu odgovorni za isporučivanje rezultata ili neuspjeh u tome".
Početkom godine, Ambasada Sjedinjenih Država u Sarajevu je ocijenila da je separatistička politika Milorada Dodika opasna, te da ona "dovodi u opasnost evropsku perspektivu BiH, njenu demokratiju i ekonomiju".
Dodik, predsjednik Republike Srpske, od ranije je pod sankcijama Sjedinjenih Država, ali i Velike Britanije, zbog prijetnji Dejtonskom sporazumu.
U Banjaluci je 9. januara uprkos upozorenjima SAD i EU defileom obilježen Dan RS, praznik koji je Ustavni sud BiH dva puta proglasio neustavnim.
SAD pozdravljaju mirne proteste u Srbiji, očekuju jasan izvještaj o izborima
O'Brajen je rekao da Sjedinjene Američke Države (SAD) pozdravljaju mirne proteste koje predvodi dio opozicije u Srbiji, ali i da očekuju jasan izvještaj o rezultatima izborima, nakon što su međunarodni posmatrači ukazali na brojne nepravilnosti.
"Pozdravljamo mirne proteste onih koji smatraju da izbori nisu bili fer, ljudi koji osjećaju da njihov rezultat nije onakav kakav su priželjkivali. Njihovo je pravo da mirno protestuju", rekao je O'Brajen.
On je rekao da SAD žele da vide pravi proces "koji će odgovoriti na zabrinutost i obezbijediti jasan izvještaj o rezultatima izbora".
"Radićemo sa Vladom Srbije na rješavanju pitanja koje je iznio ODIHR (OEBS-ova Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava). Bilo je nekih jasnih indikacija o načinu na koji bi izborna kampanja mogka biti više fer. I to je ono što ćemo očekivati", rekao je on.
Naglasio je da su međunarodni posmatrači bili angažovani na praćenju samo izbora na parlamentarnom nivou, što je u u fokusu i SAD-a.
Opozicione stranke okupljene u koaliciji "Srbija protiv nasilja" protestuju od 18. decembra zahtjevajući poništavanje izbora na svim nivoima, za koje smatraju da su pokradeni.
ODIHR je saopštio da su izbore obilježile ozbiljne neregularnosti, zloupotreba javnih sredstava, medijska dominacija predsjednika države Aleksandra Vučića, negativna kampanja i širenje straha.
Dio evroparlamentaraca pozvao je na nezavisnu istragu svih prijavljenih nepravilnosti tokom izbora u Srbiji.
O'Brajan je istakao da je uočio "značajnu promjenu" u sastavu parlamenta nakon izbora održanih 17. decembra.
"Stranke koje nisu ponudile ništa osim nacionalizma su pretrpjele veliki poraz", rekao je O'Brajen i dodao da je opoziciona kolaicija dobila veću podršku u odnosu na prethodne izbore.
"Iz mog ugla, te dvije stvari znače da sada imamo potencijalnu koaliciju za Vladu koja je prilično jasna i može da preuzme odgovornost da donese rezultate svom narodu", rekao je on.
'Moramo da osiguramo da Ukrajina pobijedi'
O'Brajen je govorio o Ukrajini, te je citirao američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden), rekavši "moramo da osiguramo da Ukrajina pobijedi u ratu, to je naš cilj, i posvećeni smo tome da budemo uz Ukrajinu, i radimo sa njima na tome".
Istakao je da je Ukrajina izabrala demokratiju, vladavinu prava i put ka Evropi, a "Rusija je odlučila da se suprotstavi tom putu, kršenjem Povelje UN i pojedinačnih prava mnogih Ukrajinaca".
Prema njemu, ključno pitanje za 2024. godinu – nakon 2023. u kojoj je, kako navodi, Ukrajina povratila pola teritorije koju je Rusija preuzela – kada i koliko će SAD pomoći.
Ocijenio je da je oba doma američkog Kongresa velikom većinom podržavaju Ukrajinu, te da vjeruje da će moći da isporuče pomoć koja joj je potrebna.
"Do kraja 2023. su Ukrajini iz SAD stigle 74 milijarde dolara pomoći, a naši partneri su obezbijedili više od 100 milijardi. Radi se o koaliciji više od 50 zemalja koje zajedno pomažu Ukrajini", rekao je O'Brajen.
Zvaničnik Stejt Departmenta smatra da je sem pomoći koja stiže iz EU, za Ukrajinu dugoročno možda i značajnije otvaranje pristupnih pregovora za članstvo u ovoj zajednici država.
"Ukrajina će morati istovremeno da se bori, da gradi, da radi na oporavku ekonomije. [...] Osim toga, Ukrajina će morati da se reformiše", upozorio je O'Brajen.
Ruska invazija na Ukrajinu, koja je počela 24. februara 2022. godine, bliži se svojoj drugoj godišnjici, a borbe i dalje traju.
