Protekla sedmica u Briselu je, iz bh. ugla, protekla u znaku finalizacije priprema da ministri unutrašnjih poslova EU konačno potpišu odluku o stavljanju BiH i Albanije na bijelu schengensku listu.
Odobrenje za takav scenarij je stiglo od stalnih predstavnika evropskih članica, s tim što pojedini od njih još uvijek imaju sumnju u sigurnosne garancije da otvaranje granica prema BiH i Albaniji neće biti i otvaranje Pandorine kutije. No, to već izlazi iz granica onoga što je EU obećala Sarajevu i Tirani i zalazi u prostor mita o "dobrim i lošim momcima".
Nakon što je Evropska komisija potrošila mjesece da sačini izvještaj o spremnosti BiH i Albanije za bezvizni režim, vjerovalo se da će detaljnost i maksimalna ocjena kakvu izvještaj nosi otvoriti vrata Vijeća, kao što je ekspresno otvorila vrata Evropskog parlamenta.
Međutim, ta posljednja i ključna evropska institucija, tačnije njene radne grupe i stalni predstavnici evropskih članica, do sada su bili mjesto gdje su se čula brojna pitanja o dodatnim garancijama sigurnosti Evropljana onog trenutka kada se otvore granice prema BiH i Albaniji. Francuzi su predvodili tabor, gdje su, s vremena na vrijeme, gostovali Nijemci, Holanđani, Danci, a odakle su na adresu Komisije ponavljana pitanja i nevjerica da je baš sve ispunjeno što se tražilo od Sarajeva i Tirane.
Konačno, početkom ove sedmice su se iz tog pravca potrošili svi argumenti i, neočekivano brzo, sastanak Radne grupe za zapadni Balkan, radne grupe za vize i predstavnika EK je okončan davanjem tehničke saglasnosti za ukidanje viza.
Isto tako neočekivano, nije bilo ni prigovora.
Dva dana poslije, stalni predstavnici evropskih članica odlučili su da davanje bezviznog režima BiH i Albaniji stave na dnevni red narednog skupa ministara unutrašnjih poslova, planiranog za 8. i 9. novembar. To, uz traženje dodatnih informacija od strane pojedinih država, praktično znači da će se tada raspravljati i donijeti, nadajmo se, pozitivna odluka o ukidanju viza.
U prilog takvom očekivanju ide i činjenica da se do sada nije desilo da se sličan proces završi ministarskim odbijanjem. I još nešto: ministrima će biti teško smetnuti sa uma da su ukidanje viza ranije podržali u Evropskoj komisiji, a potom i u Evropskom parlamentu.
BiH je odradila odličan posao
Da li smo konačno doživjeli dan kada je sve odlučeo o vizama, odgovara Alexandra Stiglmayer, analitičarka Evropske stabilizacijske inicijative.
„Još nismo došli do tog dana, ali su države članice EU odlučile da će se konačna odluka donijeti 8. novembra. Izgleda da će biti pozitivna. Mi sada tražimo da ministri ne samo donesu odluku, nego i odrede datum kada će biti moguće da Bosanci i Hercegovci bezvizno putuju. Mislimo da bi to trebalo biti 1. decembra, dako da bi se moglo već za praznike koristiti. To isto dalo se Makedoncima, Srbijancima i Crnogorcima prošle godine.“
RSE: Francuzi su nastavili da insistiraju na nekim dodatnim sigurnosnim garancijama. Šta mislite, kako će se to insistiranje na kraju završiti?
Stiglmayer: Francuzi su rekli da misle na jedan mehanizam kako bi se dalje promatrala implementacija svih reformi koje su započete pod Mapom puta. Komisija je rekla da će to napraviti; ima jedan prijedlog i izgleda da su Francuzi njim zadovoljni. To neće biti monitoring samo za BiH nego za cijelu regiju. To znači i država koje su dobile bezvizni režim prošle godine.
RSE: To u svakom slučaju neće zaustaviti ovaj proces koji bi trebao da se okonča za koji dan, kada bi BiH trebala da uđe na bijelu Schengen listu.
Stiglmayer: Ne. Izgleda da su se Francuska i EK više-manje složile oko toga, barem u glavnim crtama tog prijedloga. To sigurno neće zakočiti ovaj proces.
RSE: Kada ste čuli tu vijest, kakav je bio vaš prvi komentar, vaša reakcija?
Stiglmayer: Prvi komentar je bio da je to dugo trajalo – pretpostavljam da to svi u BiH jedva čekaju. BiH se jako, jako potrudila i napravila odličan posao. Ja jedva čekam 8. novembar, da kažu: „Da, odlučeno je, sve je u redu, kreće se.“
Čini se da se vraća problem lažnih azilanata
I, kada smo se ponadali da barem do 8.novembra neće biti novih toplo – hladno bezviznih situacija, iz ureda komesarke za unutrašnje poslove Cecilie Malmstrom je procurilo da je odaslala oštro pismo na adresu Beograda i Skopja zbog nedavnog ponovnog vala lažnih azilanata iz tih država - krenuli su tako sa biometrijskim pasošima u novi život, gdje ih je dočekala policija Njemačke, Belgije i ostalih poželjnih destinacija, objašnjavajući kako ukidanje viza ne znači radno mjesto u EU.
„Pismo gđe Malstrom znači da smo prepoznali kako postoji ozbiljan problem. Već jednom smo o ovome razgovarali i ovaj problem razmatrali, ali sada se čini da se problem lažnih azilanata opet vraća. U određenim državama članicama je zabilježen značajno povećan broj onih koji traže azil, a dolaze iz Srbije i Makedonije. S tim u vezi, u Beograd je već otišla misija Evropske komisije, vođena višim zvaničnicima Komisije, i trenutno razmatramo rezultate te misije. U ovom trenutku nema nikakvih naznaka da Komisija namjerava dovesti u pitanje uspostavljeni bezvizni režim jer se najveći broj ljudi koji uživaju taj status ponaša sasvim u skladu sa pravilima. U svakom slučaju, ovaj problem se mora riješiti i države koje su u to umiješane moraju dati aktivnu podršku,“ kaže glasnogovornik Komesarijata za unutrašnje poslove EK, Michele Cercone.
Međutim, iz ugla prosječnih Nijemaca ili Belgijanaca, koji su već na granici panike, dodatno otvaranje granica prema BiH i Albaniji, a sudeći po dosadašnjem iskustvu, ne znači ništa drugo nego dodatne probleme i čini nama ove posljednje dane do odluke evropskih ministara neizvjesnijim nego što smo očekivali.
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Odobrenje za takav scenarij je stiglo od stalnih predstavnika evropskih članica, s tim što pojedini od njih još uvijek imaju sumnju u sigurnosne garancije da otvaranje granica prema BiH i Albaniji neće biti i otvaranje Pandorine kutije. No, to već izlazi iz granica onoga što je EU obećala Sarajevu i Tirani i zalazi u prostor mita o "dobrim i lošim momcima".
Nakon što je Evropska komisija potrošila mjesece da sačini izvještaj o spremnosti BiH i Albanije za bezvizni režim, vjerovalo se da će detaljnost i maksimalna ocjena kakvu izvještaj nosi otvoriti vrata Vijeća, kao što je ekspresno otvorila vrata Evropskog parlamenta.
Međutim, ta posljednja i ključna evropska institucija, tačnije njene radne grupe i stalni predstavnici evropskih članica, do sada su bili mjesto gdje su se čula brojna pitanja o dodatnim garancijama sigurnosti Evropljana onog trenutka kada se otvore granice prema BiH i Albaniji. Francuzi su predvodili tabor, gdje su, s vremena na vrijeme, gostovali Nijemci, Holanđani, Danci, a odakle su na adresu Komisije ponavljana pitanja i nevjerica da je baš sve ispunjeno što se tražilo od Sarajeva i Tirane.
Konačno, početkom ove sedmice su se iz tog pravca potrošili svi argumenti i, neočekivano brzo, sastanak Radne grupe za zapadni Balkan, radne grupe za vize i predstavnika EK je okončan davanjem tehničke saglasnosti za ukidanje viza.
Isto tako neočekivano, nije bilo ni prigovora.
Dva dana poslije, stalni predstavnici evropskih članica odlučili su da davanje bezviznog režima BiH i Albaniji stave na dnevni red narednog skupa ministara unutrašnjih poslova, planiranog za 8. i 9. novembar. To, uz traženje dodatnih informacija od strane pojedinih država, praktično znači da će se tada raspravljati i donijeti, nadajmo se, pozitivna odluka o ukidanju viza.
U prilog takvom očekivanju ide i činjenica da se do sada nije desilo da se sličan proces završi ministarskim odbijanjem. I još nešto: ministrima će biti teško smetnuti sa uma da su ukidanje viza ranije podržali u Evropskoj komisiji, a potom i u Evropskom parlamentu.
BiH je odradila odličan posao
Da li smo konačno doživjeli dan kada je sve odlučeo o vizama, odgovara Alexandra Stiglmayer, analitičarka Evropske stabilizacijske inicijative.
„Još nismo došli do tog dana, ali su države članice EU odlučile da će se konačna odluka donijeti 8. novembra. Izgleda da će biti pozitivna. Mi sada tražimo da ministri ne samo donesu odluku, nego i odrede datum kada će biti moguće da Bosanci i Hercegovci bezvizno putuju. Mislimo da bi to trebalo biti 1. decembra, dako da bi se moglo već za praznike koristiti. To isto dalo se Makedoncima, Srbijancima i Crnogorcima prošle godine.“
RSE: Francuzi su nastavili da insistiraju na nekim dodatnim sigurnosnim garancijama. Šta mislite, kako će se to insistiranje na kraju završiti?
Stiglmayer: Francuzi su rekli da misle na jedan mehanizam kako bi se dalje promatrala implementacija svih reformi koje su započete pod Mapom puta. Komisija je rekla da će to napraviti; ima jedan prijedlog i izgleda da su Francuzi njim zadovoljni. To neće biti monitoring samo za BiH nego za cijelu regiju. To znači i država koje su dobile bezvizni režim prošle godine.
RSE: To u svakom slučaju neće zaustaviti ovaj proces koji bi trebao da se okonča za koji dan, kada bi BiH trebala da uđe na bijelu Schengen listu.
Još nismo došli do tog dana, ali su države članice EU odlučile da će se konačna odluka donijeti 8. novembra. Izgleda da će biti pozitivna, kaže Alexandra Stiglmayer.
Stiglmayer: Ne. Izgleda da su se Francuska i EK više-manje složile oko toga, barem u glavnim crtama tog prijedloga. To sigurno neće zakočiti ovaj proces.
RSE: Kada ste čuli tu vijest, kakav je bio vaš prvi komentar, vaša reakcija?
Stiglmayer: Prvi komentar je bio da je to dugo trajalo – pretpostavljam da to svi u BiH jedva čekaju. BiH se jako, jako potrudila i napravila odličan posao. Ja jedva čekam 8. novembar, da kažu: „Da, odlučeno je, sve je u redu, kreće se.“
Čini se da se vraća problem lažnih azilanata
I, kada smo se ponadali da barem do 8.novembra neće biti novih toplo – hladno bezviznih situacija, iz ureda komesarke za unutrašnje poslove Cecilie Malmstrom je procurilo da je odaslala oštro pismo na adresu Beograda i Skopja zbog nedavnog ponovnog vala lažnih azilanata iz tih država - krenuli su tako sa biometrijskim pasošima u novi život, gdje ih je dočekala policija Njemačke, Belgije i ostalih poželjnih destinacija, objašnjavajući kako ukidanje viza ne znači radno mjesto u EU.
„Pismo gđe Malstrom znači da smo prepoznali kako postoji ozbiljan problem. Već jednom smo o ovome razgovarali i ovaj problem razmatrali, ali sada se čini da se problem lažnih azilanata opet vraća. U određenim državama članicama je zabilježen značajno povećan broj onih koji traže azil, a dolaze iz Srbije i Makedonije. S tim u vezi, u Beograd je već otišla misija Evropske komisije, vođena višim zvaničnicima Komisije, i trenutno razmatramo rezultate te misije. U ovom trenutku nema nikakvih naznaka da Komisija namjerava dovesti u pitanje uspostavljeni bezvizni režim jer se najveći broj ljudi koji uživaju taj status ponaša sasvim u skladu sa pravilima. U svakom slučaju, ovaj problem se mora riješiti i države koje su u to umiješane moraju dati aktivnu podršku,“ kaže glasnogovornik Komesarijata za unutrašnje poslove EK, Michele Cercone.
Međutim, iz ugla prosječnih Nijemaca ili Belgijanaca, koji su već na granici panike, dodatno otvaranje granica prema BiH i Albaniji, a sudeći po dosadašnjem iskustvu, ne znači ništa drugo nego dodatne probleme i čini nama ove posljednje dane do odluke evropskih ministara neizvjesnijim nego što smo očekivali.
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)