Očekuje se da će globalni nuklearni arsenal rasti u nadolazećim godinama prvi put od Hladnog rata, dok je rizik od upotrebe takvog oružja najveći u posljednjih nekoliko desetljeća, izvijestio je u ponedjeljak, 13. juna, vodeći istraživački centar za sukobe i naoružanje.
Ruska invazija na Ukrajinu i podrška Zapada Kijevu povećale su napetosti među devet nuklearno naoružanih država svijeta, rekao je istraživački centar iz Stockholma (International Peace Research Institute - SIPRI) u novom redovnom godišnjem istraživanju.
Dok je broj nuklearnog oružja neznatno opao između januara 2021. i januara 2022., SIPRI je rekao da bi globalne zalihe bojnih glava mogli uskoro početi rasti, prvi put u desetljećima, ako nuklearne sile ne poduzmu hitnu akciju.
"Sve nuklearno naoružane države povećavaju ili unapređuju svoje arsenale, a većina izoštrava nuklearnu retoriku i ulogu nuklearnog oružja u njihovim vojnim strategijama", rekao je Wilfred Wan, direktor SIPRI-jevog programa oružja za masovno uništenje, u think-tanku. Godišnjak za 2022.
"Ovo je vrlo zabrinjavajući trend."
Tri dana nakon invazije Moskve na Ukrajinu, koju Kremlj naziva "posebnom vojnom operacijom", predsjednik Vladimir Putin stavio je rusko nuklearno sredstvo odvraćanja u stanje visoke pripravnosti.
Također je upozorio na posljedice koje bi bile "kakve nikada niste vidjeli u cijeloj svojoj povijesti" za zemlje koje su stajale na putu Rusiji.
Rusija ima najveći nuklearni arsenal na svijetu s ukupno 5.977 bojnih glava, oko 550 više od Sjedinjenih Država.
Dvije zemlje posjeduju više od 90 posto svjetskih bojnih glava, iako je SIPRI rekao da je Kina usred ekspanzije s oko 300 novih raketnih silosa.
SIPRI je rekao da je globalni broj nuklearnih bojnih glava pao na 12.705 u januaru 2022. s 13.080 u januaru 2021.
Procjenjuje se da su 3.732 bojne glave bile raspoređene s projektilima i zrakoplovima, a oko 2.000 - gotovo sve koje pripadaju Rusiji ili Sjedinjenim Državama - držano je u stanju visoke pripravnosti.
"Odnosi između velikih svjetskih sila dodatno su se pogoršali u trenutku kada se čovječanstvo i planet suočavaju s nizom dubokih i hitnih zajedničkih izazova koji se mogu riješiti samo međunarodnom suradnjom", rekao je predsjednik uprave SIPRI-ja i bivši švedski premijer Stefan Lofven.
