Iako su u susret kongresu DPS-a predstavnici veće vladajuće stranke hvalili kako su podmladili i osvježili stranku, stranačke izbore preživjeli su gotovo svi funkcioneri koji su povezivani sa nedozvoljenim praksama i zloupotrebama.
U Glavnom odboru DPS-a, koji je prošao kroz rekonstrukciju, i dalje se nalaze ljudi protiv kojih su podignute optužnice, koji su meta tekućih istraga ili su u epicentru skandala koji još nijesu predmet interesovanja nadležnih. U susret kongresu najavljivalo se da će u novom sazivu biti svega 60 članova iz prethodne postavke, ali su u partijskom rukovodstvu ostali gotovo svi koji su se teretili za zloupotrebe, siromašenje državne kase i druge kontroverzne aktivnosti.
U Glavnom odboru će tako u narednom periodu biti šef budvanskog DPS-a Boro Lazović, optužen za zloupotrebu položaja u aferi Košljun, kao i gradonačelnik tog primorskog grada Lazar Rađenović koji se našao na istoj optužnici. Stranačku rekonstrukciju i osvježenje, koje je najavljivano iz veće vladajuće stranke, politički je preživio još jedan Budvanin, dojučerašnji potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović koji će ubuduće pokrivati funkciju šefa političkog savjeta. Marović se, podsjetimo, nalazi u centru afere oko navodnog tajnog milionskog računa njegove familije u švajcarskoj HSBC banci. Izviđaj u tom slučaju prije nekoliko mjeseci pokrenulo je crnogorsko tužilaštvo.
U Glavni odbor izabran je i gradonačelnik Bara Žarko Pavićević koji je pod istragom za organizovanje kriminalne strukture u upravljanju opštinskim zemljištem, kao i bivši gradonačelnik Berana Vuka Golubović koga aktuelna vlast u tom gradu optužuje za zloupotrebu službenog položaja. Članovi Glavnog odbora su i kadrovi koji su javno prozivani za nepotizam, nesavjesno upravljanje državnim preduzećima, pa čak i funkcioner Husnija Šabović koji se od optužbi tužilaštva za organizovani kriminal, u vezi sa nelegalnom sječom šuma, odbranio poslaničkim imunitetom. U ovo važno partijsko tijelo izabran je i Milan Babović, član Savjeta mladih DPS-a, koji je javno optužen da je plagirao magistarski rad. Po funkciji, u Glavnom odboru je i ministarka Sanja Vlahović koja se zbog optužbi da je plagirala doktorski rad nalazi pod istragom tužilaštva koje je preko Interpola zatražilo provjeru tvrdnji britanskog profesora koji je optužio za intelektualnu krađu.
Stevo Muk, izvršni direktor Instituta Alternativa kaže da kadrovske promjene u u DPS-u nijesu plod unutar-partijskog dogovora i ocjene odgovornosti funkcionera, njihovih eventualnih zloupotreba i grijehova iz prethodnog perioda.
„Mislim da ovdje nije riječ o smjeni onih koji su bili neodgovorni, korumpirani, koji su se na različite načine ogriješili o zakonske i etičke norme. Milsim da je prije riječ o nekom partijskom provjetravanju koje je u funkciji daljeg partijskog rasta i jačanja, a nikako dokaz da ta partija jeste spremna da se odrekne starih kadrova koji su se ogriješili o zakonske i etičke norme, i da priliku ljudima koji su spremni da u partijskom i javnim poslovima nastupaju sa nekih drugih etičkih pozicija i u skladu sa zakonom i vladavinom prava“.
Istini za volju, DPS nije jedina stranka na crnogorskoj političkoj sceni koja se ne oslobađa funkcionera koji su javno dovođeni u vezu sa sumnjivim poslovima i neetičnim angažmanima. Stevo Muk ipak vjeruje da partija koja je na vlasti već 25 godina ima najveći problem sa tom praksom i da u kontinuitetu šalje lošu poruku odbijanjem da raskrsti sa tim kadrovima.
„Za razliku od zrelih i naprednih demokratskih druptava u kojima je i sumnja da se neko ogriješio o zakonske norme razlog da se partija i funkcioneri odreknu takvog pojedinca, meni se čini da Đukanović ovim pokazuje da je partija sigurno okruženje za sve takve kadrove i da će ih u najvećoj mjeri, koliko god to bilo moguće, podržavati i čuvati u svojim redovima. To na neki način šalje poruku javnosti da Đukanoviću takvi ljudi jesu bliski i da je takva vrsta ponašanja i neodgovornog odnosa prema javnim poslovima prije karta za ulazak i napredovanje u partiji, nego razlog da neko iz te partije bude odstranjen“.
