Samo 10 dana uoči ministarskog sastanka NATO-a, na kome treba da se odluči da li će Crna Gora dobiti pozivnicu za učlanjenje u tu vojno-političku alijansu, zvanična Moskva nastupila je sa nikad jačim pritiskom i jasnijim opomenama Podgorici. Još jednom Rusija je pozvala Crnu Goru da razmotri pristupanje Alijansi, koje bi bilo, po shvatanju Kremlja, ne samo udarac za rusko-crnogorske odnose nego bi moglo da naruši bezbjednosnu konstrukciju tog dijela Evrope. U sličnom tonu oglasila sei ruska DUMA.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je tokom posjete Beogradu u petak kako miješanje Rusije može samo da pojača spremnost da se Crne Gora pozove u NATO.
“Težnja Crne Gore da postane članica NATO saveza tiče se samo Crne Gore i NATO-a. Niko drugi nema pravo da se miješa. Naravno Crna Gora je nezavisna država i kao takva ima pravo da odluči o svom sopstvenom putu, uključujući i to u kakve bezbjednosne aranžmane želi da se uključi“, naveo je Stolternberg.
Po pitanju ulaska Crne Gore u NATO u petak se odredila državna Duma, čiji se predsjednik Sergej Nariškin obratio članovima parlamenata zemalja-članica Organizacije sjevernoatlantskog ugovora i Parlamentarnoj skupštini OEBS-a, sa zahtjevom za uzdržavanje od proširenja NATO-a.
Dosadašnje otvoreno protivljenje Rusije ulasku Crne Gore u NATO poprimilo je razmjere prave kampanje odvraćanja Podgorice da uđe u Sjevernoatlantsku alijansu.
Đukanović: Rusija ima pravo da bude protiv NATO
Đukanović: Rusija ima pravo da bude protiv NATO
Komentarišući Izjavu Ruske Dume kojom se zvanična Rusija usprotivila ulasku Crne Gore u NATO, premijer Milo Đukanović je rekao da Rusija ima pravo da vodi politiku protiv širenja NATO. „Ubjeđen sam da nisu u pravu oni koji tvrde da Rusija vodi strateški, politički ili bilo kakav rat protiv Crne Gore. Nema ništa od toga“, rekao je Đukanović dodajući da je država odabrala svoj put ka Alijansi. “Pravo svake zemlje je da bira svoj put u budućnost pa i Crne Gore. Otvoreno smo govorili da je ulazak u NATO jedini put ka razvoju i prosperitetu. Nije emininetno državnoj politici Crne Gore da povlačimo poteze protiv bilo koga”, rekao je Đukanović.
Neuvijeno, bez diplomatskih rukavica, Rusija je u četvrtak u svojoj ambasadi u Podgorici, na brifingu za novinare medija koje je sama odabrala, iskazala ozbiljnu zabrinutost zbog ubrzanih atlantskih integracija Crne Gore i upozorila kako “stupanje Crne Gore u NATO može ne samo nanijeti ozbiljnu dugoročnu štetu tradicionalno prijateljskim rusko-crnogorskim odnosima, već i dovesti u pitanje kompletan rad na formiranju opšteevropske arhitekture bezbjednosti“.
Već u petak odrediće se i ruski parlament, državna Duma, koji će se, prema medijskim navodima, oštro usprotiviti pridruženju Crne Gore klubu NATO-a i pozvaće njegove članice, ali i zemlje OEBS-a, da se uzdrže od daljeg širenja Sjevernoatlantske alijanse.
Odmah u četvrtak uveče regovalo je crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova, napomenuvši da se Crna Gora od obnavljanja državne nezavisnosti opredijelila za članstvo u NATO i da ispravnost takvog spoljnopolitičkog prioriteta potvrđuje stalan i neupitan rast javne podrške.
Ucjena drugim državama
Oglasila se i vladajuća DPS preko šefa svog poslaničkog kluba Milutina Simovića kako Crna Gora ne može prihvatiti da joj bilo ko bude mentor i određuje kojim putem treba da ide, makar takvi pokušaji dolazili i od prijatelja.
Sve rigidnije ruske poruke Crnoj Gori geopolitički analitičar Blagoje Grahovac najprije tumači kao pokazatelj da se Rusija ne odriče svoje imperijalne politike.
“Drugo, to je poruka, rekao bih i ucjena, nekim državama koje se još uvijek dvoume da li da podrže put Crne Gore u NATO, a to je da, na neki način, se ruska politika i posluži ucjenama da ometu put Crne Gore u NATO. Ucjene su staro geopolitičko sredstvo. Treća dimenzija je Srbija, što se na prvi pogled ne uočava. A to je da u Srbiji imamo sve više realnih procjena o potrebi Srbije za evroatlanstke integracijama. I ovo što oni upozorovaju Crnu Goru u suštini je više upućeno Srbiji“, ocjenjuje Grahovac.
Šta će se zapravo dogoditi 1. decembra na ministarskom sastanku NATO-a i može li se u geostrateškim igrama, u trenutku kada se formira globalna koalicija za borbu protiv terorizma, Crna Gora naći u poziciji žrtve?
Za Gorana Danilovića, člana parlamenarnog Odbora za međunarodne odnose iz opozicionog DEMOS-a, za situaciju u kojoj se Crna Gora trenutno nalazi kriva je njena spoljna politika.
“Kad dopustite svojom spoljnom politikom da se više ne pitate sa sobom i svojom sudbinom onda je to katastrofalno. Niko ne zna, izuzev možda dvije ili tri velike i vodeće zemlje, šta će se dogoditi. Niko ne zna, ne zna ni Vlada koja se hvali mnogo čime, ne zna jer više nijesmo svoji vlasnici. Sada smo već, rekao bih, moneta za potkusurivanje, sada o nama odlučuju drugi i bilo bi nezahvalno da kažem bilo šta. U svakom slučaju ubijeđen sam da pouzdano i sigurno, ne zna niko“, konstatuje Danilović.
Bilo kako bilo, za predsjednika Atlantskog saveza Sava Kenteru najnovija ruska upozorenja u vezi sa članstvom Crne Gore u NATO nijesu nikakvo iznenađenje.
“Njihovo je pravo da tako razmišljaju, ali moraju znati ono što smo više puta ponavljali, a to je da nikako i ni na koji način, niti oni niti bilo ko drugi, može da utiče na naš put u NATO i da nas to apsolutno neće skrenuti sa toga puta, niti omesti, nadam se, druge zemlje, da daju svoj glas i da nas pozovu prvog decembra", navodi Kentera.
I za Blagoja Grahovca integracija Crne Gore u NATO je nezaustavljiv proces.
“I da li će se on desiti sada u decembru ili će sada samo biti poziv sa određenim uslovima, a stvarno da bude u junu u Varšavi, manje je bitno“, zaključuje Grahovac.
