Ne stišava se politička konfrotacija na relaciji Podgorica - Moskva, koja nakon najnovijeg saopštenja ruskog Ministarstva inostranih poslova poprima dimenzije pravog malog diplomatskog rata. Moskva je otišla toliko daleko da optužuje premijera Mila Đukanovića da kritikama na račun Rusije pokušava da se oslobodi odovornosti za stanje u Crnoj Gori, dok je Ministarstvo vanjskih poslova u Podgorici odgovorilo kako je to još jedan pokazatelj miješanja u unutrašnje stvari Crne Gore.
Samo nekoliko sati nakon što je premijer Đukanović u utorak u Ljubljani, ponovo optužio Moskvu da provocira nemire u Podgorici, kako bi umanjila šanse Crnoj Gori da uđe u NATO, reagovalo je rusko Ministarstvo inostranih poslova. U dosada najoštrijem saopštenju, kakvo nije bilo ni kada je Crna Gora odlučila da se pridruži sankcijama EU prema Rusiji, zbog njenog uticaja na ukrajinsku krizu, Moskva je okrivila Đukanovića da želi da prebaci odgovornost za sve više sukoba u Crnoj Gori, tako što, kako se ističe, potpuno ignoriše mišljenje značajnog dijela crnogorskog društva.
U podužem saopštenju navodi se kako Đukanović ničim nije potkrijepio svoju stavove o ruskojumješanosti u podsticanje socijalne napetosti u Crnoj Gori, pošto takvih činjenica nema. Zvanični Kremlj ponovo se osvrnuo na višenedjeljne proteste dijela opozicije, konstatujući kako je veoma zabrinut, "zbog pretjerane sile koju su vlasti Crne Gore upotrijebile da bi ugušile mirne proteste“ i zaključuje opaskom na račun Đukanovića da je “teško zamisliti da državnik, koji je na vlasti toliko dugo, ne shvata šta stoji iza pogoršanja situacije u njegovoj zemlji“.
Na najnovije oglašavanje ruskog MIP-a kratko je reagovala crnogorska Vlada, konstatacijom kako je posljednja izjava iz ruskog Ministarstva „potvrda utemeljenosti Đukanovićeve tvrdnje o umiješanosti Rusije u proteste protiv NATO-a“.
A šta na sve to kažu politički analitičari? Predsjednik zagrebačkog Centra za međunarodne studije Radovan Vukadinović u razgovoru za Radio Slobodna Evropa kaže kako je očigledno da Rusija ima dugoročni strateški interes za Crnu Goru, što je na brojnim primjerima pokazala.
“Prije godinu, kada je Crnoj Gori upućena nota kojom se izjavilo da će njen ulazaku NATO biti shvaćen kao neprijateljski čin i uporedo s tim delegacija koja je bila u Crnoj Gori i koja je tražila da se luka Bar na neki način stavi na raspolaganje ruskoj mornarici. Dakle, sve to zajedno pokazuje da je ovdje na Balkanu, Crna Gora zajedno sa Srbijom, još jedina tačka gdje Rusija još eventualno može tražiti neke prijateljske odnose. Prema tome, odlazak Crne Gore u NATO za Rusiju znači definitivno da je ta ideja prekrižena“, ocijenio je Vukadinović.
Sličnog je stava i američki analitičar Edvard Džozef, koji ocjenjuje da je greška Zapada, prije svega Vašingtona, zbog propusta da uvidi kako je region plodne tle za mešetarnje Rusije, zbog čega smatra važnim da Crna Gora bude primljena u NATO, kako ne bi došlo do njene destabilzacije i destabilizacije regiona.
“Nemamo precizne dokaze o razmjerama umiješanosti Rusije ali je veoma jasno da postoji interes i potencijal za njen angažman u sprječavanju Crne Gore da uđe u NATO. Mnogo više brine što, iako je Crna Gora ispunila kriterijume za članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi, i dalje čeka na prijem. Time se, na neki način, priziva odnosno otvara širok prostor za miješanje Rusije i svih onih koji se protive njenom ulasku u NATO. To ne znači da Đukanović može da izbjegne odgovore na širok spektar pitanja kao što su: vladavina prava, korupcija, ekonomsko stanje. Međutim, ovdje se radi o regionalnoj prijetnji. Zbog sve većeg prisustva Rusije čiji nimalo dobronamjerni interesi na Balkanu rastu. Stoga će biti veoma ozbiljna situacija ako Crna Gora ne bude primljena u NATO na sljedećem samitu“, kaže Džozef u intervjuu za RSE.
Na kraju, šta nam govori sve osioniji diplomatski diskurs Moskve prema Podgorici, je li se u retorici otišlo predaleko i kuda vode odnosi dvije zemlje, nakon decenija dobrih političkih relacija, u kojima je stav Rusije sa posebnom pažnjom odmjeravan u Crnoj Gori? Na to pitanje nam odgovara predsjednik parlamentarnog odbora za međunarodne odnose Miodrag Vuković iz vladajuće Demokratske partije socijalista.
“Ne vidimo razlog da se na taj način, diplomatski incidentan i državno i politički, u svakom slučaju, obraćaju Crnoj Gori na taj vrlo sugestivan način. Da se sugeriše propitivanje i promjena autonomne državne politike suverene Crne Gore. Mi ničim nijesmo provocirali novi, teško prihvatljiv dijalog ili sugestiju da na taj način vodimo dijalog, niti želimo da pojačavamo tenzije. Mi ćemo sa svoje strane raditi da očuvamo dobre odnose sa Rusijom“, naglašava Vuković.
