Dva dana nakon protesta dijela opozicije okupljenog u Demokratskom frontu, čija su dvojica lidera osumnjičena za ugrožavanje ustavnog poretka, smiruju se političke strasti ali i sležu utisci i izvlače zaključci: ko je dobio, a ko izgubio nakon što su subotnje demonstracije okončane u neredima.
Predsjednik i premijer Crne Gore Filip Vujanović i Milo Đukanović nemaju dileme da su slike haosa u subotu veče ispred zgrade parlamenta, gdje je održan protest Demokratskog fronta, pokazale kako je cilj organizatora bilo rušenje Ustavnog poretka i nasilna promjena vlasti. Obojica izvlače zaključak kako je država jasno manifestovala sposobnost da zaštiti Ustavni poredak, javni red i mir.
“Kroz to je Crna Gora pokazala da je zavrijedila da bude članica i Evropske unije i NATO-a“, rekao je predsjednik Vujanović.
“Nemam nikakvu dilemu da je ovo bio pokušaj ugrožavanja ustavnog poretka Crne Gore sa jasnom ambicijom da dođe do nasilne smjene vlasti i do revizije strateškog pravca državne politike Crne Gore“, konstatovao je premijer Đukanović u intervjuu za Hrvatsku televiziju.
Sa druge strane, iako je Vrhovno državno tužilaštvo osumnjičilo dvojicu lidera DF-a , Andriju Mandića i Slavena Radunovića, za pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja, iz tog opoziconog saveza odbacuju odgovornost za izbijanje preksinoćnjih nereda i krivicu svaljuju na grupu huligana.
Istražiti policijsku brutalnost nakon protesta
Niko od posmatrača subotnjih demonstracija ne dovodi u pitanje zakonitost i legitimitet upotrebe policijskih sredstava prinude kada je dio demonstranata Demokratskog fronta pokrenuo nasilje ispred sjedišta Skupštine Crne Gore.
Međutim, nevladine organizacije, političke partije, parlamentarna radna tijela, tužilaštvo i policija istražuju postojanje prekomjerne, pa i brutalne upotrebe policijske sile u Podgorici prema građanima, među kojima je bilo i onih koji nisu ni učestvovali na protestima. OPŠIRNIJE
Po izlasku iz prostorija tužilaštva, koje ih je pustilo da se u daljem postupku brane sa slobode, Mandić i Radunović su poručili kako neće odustati od svojih ciljeva:
“Dakle, još odlučnije, još upornije, još odgovornije nego što smo do sada radili i mi ćemo ovu stvar dovesti do kraja.“
I dok u Frontu najavljuju nastavak političke borbe, politička javnost u prvim analizama izvodi računicu ko je subotnjim epilogom izgubio a ko dobio?
Prema mišljenju Momčila Radulovića, predsjednika nevladine organizacije Evropski pokret u Crnoj Gori, nakon subotnjih demonstracija ne može se govoriti o velikim pobjednicima već da su svi pomalo gubitnici u daljoj demokratizaciji društva. Ipak, nesumnjivo je da je premijer Đukanović uspio da odasla sliku kakva Crnoj Gori odgovora u susret decembarskoj pozivnici za učlanjenje u NATO-a.
„Đukanović i strukture u vlasti jesu postigle ono što je jako važno u ovom trenutku i za njih ali i za sve nas. Dakle, Crna Gora jeste prikazana kao zemlja sigurnih institucija koje pravovremeno reaguju i političkih struktura na vlasti koje su definitivno opredijeljene ka članstvu u NATO-u“, ocjenjuje Radulović.
Podrškom protestima Rusija Podgorici šalje poruku o NATO
Jasno je da je Rusija i zvanično i nezvanično zainteresirana da luka u Baru ne bude u NATO kao jedna luka od strateškog značaja na Jadranu, kaže za RSE glavni urednik u ruskom servisu RSE u Pragu Andrej Šari.
On konstatuje kako podrškom protestima DF-a Rusija Podgorici šalje jasnu poruku o NATO-u. OPŠIRNIJE
Božena Jelušić iz Građanskog pokreta Ura, koji se zajedno sa Lekićevim DEMOS-om i Bečićevim demokratama, zalagao za udruženi dijalog opozicije sa predstavnicima vlasti a ne za proteste, kao najveće gubutnike označava građane, čija je očekivanja u subotu veče iznevjerio Demokratski front. U isto vrijeme tezu o „političkom profitu“ premjera Đukanovića smatra diskutabilnim.
“Jer ono što je morao da osjeti premijer Đukanović prilikom ovih protesta to je nevjerovatno nezadovoljstvo građana, koje se ponekad graničilo i sa mržnjom. I, čini mi se, da se svaki odgovoran državnik mora prema tome ozbiljno odnijeti i zaista ne previdjeti tu nevjerovatnu potrebu mase da uradi nešto radikalno kad je osjetila političku krv. To je važna informacija za Demokratsku partiju socijalista, važna informacija da je sve veći dio građana žestoko nezadovoljan politikom koja je proizvela nejednakost i, prije svega, ekonomske probleme", konstatuje Božena Jelušić.
Kada je riječ o opoziciji čiji je zajednički cilj organizovanje slobodnih i demokratskih izbora, nakon što je afera „Snimak“ otkrila sve razmjere političke korupcije u Crnoj Gori, postavlja se pitanje koliko trenutna dešavanja smanjuju mogućnost za udruženi dijalog sa predstavnicima vlasti?
Ocjene protesta u Podgorici: Đukanovićeva vladavina samo okidač
Ocjene u BiH: Đukanovićeva vladavina samo okidač
Teško je povjerovati da su protesti u Crnoj Gori uobičajeni građanski protesti protiv vlasti, smatra politički analitičar Esad Bajtal, dok profesor Univerziteta iz Banjaluke Miodrag Živanović ocjenjuje da je Srbija pod odveć velikom prismotrom Evrope da bi se uplitala u procese u Crnoj Gori. OPŠIRNIJE
Momčilo Radulović kao direktnu posljedicu protesta vidi jačanje retorogradnih političkih subjekata, koji njeguju vrijednosti koje nijesu evropske i dodaje kako je odgovornost sada na drugom dijelu opozicije koji je i do sada ispoljavao konstruktivnost i privrženosti institucijama, a ne ulici.
“Ulica neće izgraditi nove institucije sistema u vezi sa sprovođenjem izbora. To može da se desi samo u parlamentu i drugim institucijama sistema. Opozicija mora uzeti vrlo aktivno učešće u definisanju i sprovođenju zakona koji se tiču izbora. I da u narednih nekoliko mjeseci bude vrlo konkretno iskorišćeno da se sve one odredbe iz Zakona i sva moguća kontrola prije i u toku samih izbora, izvrši na onaj način koji će zadovoljiti sve političke subjekte, kako bi najzad imali izbore u koje neće sumnjati ni bilo koji građanin Crne Gore, ni političke partije ali ni međunarodna zajednica“, smatra Radulović.
Uprkos tome što, kako kaže, URA od početka nije bila za „ puč i manipilaciju građanima“, Božena Jelušić je optimista da će doći do političkog dijaloga kao jedinog načina izlaska iz političko-insititucionalne krize u Crnoj Gori, čija je vlada i prema priznanju SDP-a , kao manje članice vladajuće koalicije „tehnička“ i čije se poslanici jedva sastaju i po Odborima a kamoli na plenumu.
“Jedino što sada vidimo je da ne bacimo u vjetar tu oslobođenu energiju, da pokušamo da je na neki način uvezujemo i da to akumulirano nezadovoljstvo artikulišemo na konstruktivan način, proevropski način koji uvažava ljudska prava i vrijednosti i koji nije unaprijed zadata neodgovorna i avanturistička režija“, zaključuje Božena Jelušić.
