Skoro tri mjeseca nakon što su prijevremeni opći izbori doveli do raspuštanja parlamenta, francuski predsjednik Emmanuel Macron predstavio je novu vladu koja označava snažan pomak udesno.
Uprkos partnerstvu između Macronove centrističke stranke i desnice, parlament će se i dalje morati oslanjati na podršku drugih stranaka za usvajanje zakona.
Nova vlada se suočava s dva izazova u narednim sedmicama: rizikom od izglasavanja nepovjerenja i kratkim budžetskim rokom. To dolazi u trenutku kada Evropska unija (EU) upozorava Francusku o njenom rastućem dugu, koji sada daleko premašuje pravila Brisela, pišu svjetski mediji.
Kraj višemjesečne neizvjesnosti
Francuski premijer Michel Barnier predstavio je u subotu, 21. septembra novu vladu zemlje, nastojeći okončati višemjesečnu političku neizvjesnost, napisao je The Washington Post ističući da Barnierov novoimenovani kabinet označava nagib udesno i morat će održati dovoljnu podršku u Narodnoj skupštini kako bi izbjegao raspuštanje glasanjem o nepovjerenju.
Članovi ljevičarskog saveza koji je osvojio najviše mjesta na parlamentarnim izborima u julu - i predvodio napore da krajnja desnica ostane izvan vlasti - prigovorili su da je spisak ministara nedemokratski, te da predstavlja gubitnike izbora.
Francuska je, pojašnjava list, imala samo vršioce dužnosti od vanrednih izbora održanih u julu kada nijedna stranka nije osigurala većinu mjesta. Istovremeno, produžena neizvjesnost ostavila je Francusku bez kormila, te država nije bila u stanju unaprijediti budžet za 2025. ili krenuti u rješavanje problema sve većeg budžetskog deficita.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron imenovao je Barniera ovog mjeseca, rekavši da francuski političar, koji je također bio pregovarač Evropske unije o Brexitu, ima najbolju šansu da ponovo uspostavi političku stabilnost.
Dvonedeljni razgovori sa raznim blokovima rezultirali su imenovanjem 39 ministara. U središtu je 17 visokih članova kabineta, koji zajedno čine vladu pretežno desnog centra: sedam ministara u kabinetu su iz Macronovog centrističkog pokreta, koji je završio na drugom mjestu na izborima, a tri su iz Barnierovih konzervativnih republikanaca, koji su završili na dalekom četvrtom mjestu.
Nijedan od ministara ne predstavlja krajnje desničarsku stranku Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, koja je zauzela treće mjesto. Ali isključeni su i predstavnici ljevičarske alijanse Novi narodni front, koji je bio prvi na izborima.
Duboke podjele mogle bi dugoročno ugroziti opstanak vlade, ukazuje The Washington Post na ocjene analitičara, dodajući da zvaničnici krajnje ljevice i krajnje desnice prijete da će je srušiti.
Uz Macronove saveznike na ključnim mjestima i koji čine temeljni dio kabineta, "Macronov uticaj će se sigurno i dalje osjećati u ovoj vladi", rekao je Mujtaba Rahman, izvršni direktor za Evropu konsultantske kuće Eurasia Group.
Ko su novi ministri?
Među onima koji su dobili poziciju u novoj vladi je Bruno Retailleau, ključni član konzervativne Republikanske stranke koju je osnovao bivši predsjednik Nicolas Sarkozy. Imenovan je za ministra unutrašnjih poslova, što uključuje i imigraciju.
Ukupno 10 republikanskih političara dobilo je poslove u vladi, iako je Macron zadržao brojne odlazeće ministre na ključnim pozicijama, ističe BBC.
Bliski Macronov saveznik Sebastien Lecornu ostao je na mjestu ministra odbrane, a Jean-Noel Barrot, odlazeći ministar Evrope, unaprijeđen je u ministra vanjskih poslova. Samo jedan ljevičarski političar dobio je mjesto u vladi, nezavisni Didier Migaud, koji je imenovan za ministra pravde.
Mjesto ministra finansija pripalo je Antoineu Armandu, članu Macronove stranke Preoprod koji je do sada bio malo politički poznat. Armand ima zadatak da izradi nacrt vladinog zakona o budžetu prije nove godine kako bi se riješio strašni deficit Francuske.
Prije prijevremenih izbora, izvršna vlast Evropske unije upozorila je Francusku da će biti disciplinski kažnjena zbog kršenja finansijskih pravila bloka.
Predviđa se da će deficit francuskog javnog sektora dostići oko 5,6 posto BDP-a ove godine i preći preko šest posto u 2025., javio je BBC naglasivši da EU ima ograničenje deficita od tri posto.
Ključni izazovi nove vlade
Dugotrajni pregovori Barniera o pronalaženju održive koalicije u rascjepkanom parlamentu izazvali su tenzije sa Macronom, naglašava The New York Times dodajući da su pregovori također otkrili razmjere političkih podjela koje će novu vladu u svakom trenutku učiniti ranjivom.
Kašnjenje je, napisao je list, bilo najduže takvo razmatranje u historiji Pete republike, nakon najdužeg vremena koje je predsjednik ikada trebao da imenuje premijera. Dogovor o budžetu bit će prvi prioritet vlade, a dug i budžetski deficit zemlje rastu usred rastuće međunarodne zabrinutosti.
Međutim, s ljevicom koja se neumoljivo protivi novoj koaliciji, vlada na čelu s Barnierom mogla bi pasti u svakom trenutku naročito ako Nacionalno okupljanje Marine Le Pen odluči da se pridruži glasanju o nepovjerenju.
Le Pen, kao i njen štićenik Jordan Bardella u subotu su sugerisali da nemaju namjeru pomoći premijeru Barnieru. Bardella, predsjednik Nacionalnog okupljanja, napisao je na X-u da je kabinet rezultat "jadnih političkih igara i kalkulacija" i da "nema budućnosti".
Barnier (73) mora uskoro predstaviti svoju viziju Francuske u govoru o politici (1. oktobra) koji bi mogao biti praćen glasanjem o nepovjerenju koje bi inicirali njegovi protivnici, napisao je The New York Times dodajući da je Novi narodni front, neugodna ljevičarska alijansa i dalje ljuta što je Macron odbio da izabere nekoga iz njenih redova da vlada. Macron je želio što širu koaliciju kako bi osigurao stabilnost, ali se Barnier borio da namami umjerene socijaliste u vladu.
Ljevičarski demonstranti izašli su u subotu na ulice Pariza i drugih gradova u znak protesta zbog nove vlasti, uz skandiranje "Koji je smisao glasanja?".
"Ova vlada nije legitimna", rekao je ljevičarski lider Jean-Luc Melench novinarima na protestu u Marseju.
Međutim, istakao je The New York Times, dogmatizam i podjele ljevice odigrali su veliku ulogu u njenom neuspjehu da ostvari snažne rezultate na izborima. U prošlosti je samo umjerena ljevica, pod predsjednicima Francois Mitterrandom i Francois Hollandeom, bila ta koja je ostvarila dovoljno konsenzusa da može vladati.
Ako nova vlada preživi bilo kakvo glasanje o nepovjerenju, mora požuriti s usvajanjem budžeta do kraja godine, ukazuje list uz ocjenu da se dogovaranje o načinima smanjenja potrošnje i eventualnog povećanja poreza uz izbjegavanje široko rasprostranjenih društvenih protesta trenutno čini delikatno.
Macron kaže da će sada vladati više kao arbitar i garant Republike nego kao lider koji vodi odozgo prema dolje, kao što je imao tendenciju otkako je preuzeo dužnost 2017. godine.
Facebook Forum