Podsticanje privrede i investicija, te saradnja u oblasti energetike i infrastrukture neke su od tema o kojima se razgovara na regionalnom skupu o ekonomiji kao osnovu povezivanja Zapadnog Balkana. Riječ je o nastavku saradnje započete na nedavnom skupu u Berlinu iniciranom od njemačke kancelarke Angele Merkel.
Iako je osam regionalnih ministara ponovilo nepodijeljeni interes za regionalnom saradnjom, izazova je mnogo jer su države regiona u različitim fazama ekonomskog razvoja, neke još uvijek u procesu privatizacije, a neke bez nacionalnog konsenzusa o ključim nacionalnim interesima.
Samo mjesec dana nakon Konferencije o zapadnom Balkanu u Berlinu, osam ministara ekonomije razgovarali su u Budvi o ekonomiji kao osnovi povezivanja regiona. Njemača je tada, a i sada, jasno poručila da želi da vidi Balkan kao sigurno područje za investicije.
"Naš cilj je da ojačamo region kao područje investicija, a to se najbolje postiže bliskom regionalnom saradnjom", poručio je Ekhard Kords, predsjedavajući odbora njemačke privrede.
No, region se mukotrpno izvlači iz dvostruke recesije, njegov ekonomski rast je nestabilan iako je u prosjeku prošle godine iznosio 2,2%. Nezaposlenost je prosječno iznad 20%, a ekonomija je suočena sa jakim deflacionim pritiskom.
Katastrofalne poplave u Srbiji i Bosni i Hercegovini, djelimično i Hrvatskoj, dodatno su negativno uticale na ekonomiju regiona. Zato su prekogranični projekti ključni za oporavak ekonomije, a kao navažnije premijer Crne Gore Milo Đukanović navodi nekoliko infrastrukturnih:
"Jadransko-jonski autoput, od Grčke, preko Albanije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, koji bi povezao naše zemlje međusobno, i sa središtem Evrope; Jadransko-jonski gasovod (IAP). Projekat TANAP-TAP je od istorijskog značaja, ne samo za naš region, već i za Evropu. IAP bi predstavljao njegov nastavak kroz Albaniju, Crnu Goru, BiH, Hrvatsku, i dalje prema evropskim rutama. Time se za sve nas otvara potpuno nova energetska perspektiva. Autoput i željeznička pruga od Luke Bar do Beograda, preko Budimpešte", kaže Đukanović, te dodaje:
"Izgradnja energetskog podmorskog kabla u saradnji sa italijanskim partnerom TERNA. Ova interkonekcija će povezati elektroenergetske sisteme EU i Balkana tehnološki najsavremenijom vezom. Njegovom izgradnjom pozicionira se ne samo Crna Gora, već region u cjelini, kao važno evropsko energetsko čvorište."
Za ministra privrede Hrvatske Ivana Vrdoljaka, upravo ovakvi projekti pokazuju neophonost regionalne saradnje.
"Recimo, energetske nacionalne politike - potpuno su deplasirane ako nisu regionalne. To je onda samo papir za kantu, ako nemam saradnju sa kolegama i dogovorimo glavne dobavne pravce, glavne potrošnje, kakve interkonekcije trebamo u plinovodima, naftovodima i svemu drugom", tvrdi Vrdoljak.
Ipak, regionalnoj saradnji mora prethoditi pospremanje sopstvene kuće, navodi ministar privrede Srbije Željko Sertić. U toj zemlji od oko 630 preduzeća, preko 500 posluje s gubitkom.
"Preko 700.000 zaposlenih ima u javnoj upravi Srbije naspram malo manje od oko 400.000 u realnom sektoru. Kada kažete da će biti otpuštanja, da će direktori morati voditi računa o svakom dinaru, to je ozbiljna priča u kojoj ili morate da istrajete do kraja, ili imate problem. Imamo preko 500 preduzeća koja su objavljena u privatizaciji, dakle sva preduzeća su na prodaju. Nema više društvenog kapitala koji je zakonom definisan, nema više loših firmi. Ili će otići u stečaj, biti prodate, ili biti ugašene", ističe Sertić.
U Bosni i Hercegovini još uvijek nisu usaglašeni ključni državni interesi, ni otvorena strateška pitanja, ocjenjuje bosanskohercegovački pomoćnik ministra spolje trgovine i ekonomskih odnosa Dragan Milović.
"Prvo mi treba da postignemo međusobni dogovor, pa onda da razgovaramo sa našim susjedima. Mi smo i do sada imali regionalnu saradnju kroz projekat CEFTA. Ali, što bi mi u Bosni rekli, sve je to nekako mrljavo. To ne ide nikako, sve se mi nešto dogovaramo već deset godina, a nikako nema izvršnosti. Stoga ova inicijativa, sa nekim ko bi u svemu ovome bio moderator, da nas usmjerava, čini mi se da ima perspektivu", navodi Milović.
Njemački privrednici su voljni su da pomognu jačanju regionalne ekonomske saradnje.
"Zapadni Balkan je od ključnog interesa za Njemačku i cijelu Evropu. Region za nas sve više dobija na važnosti", poručio je Adreas Obershteler iz njemačkog saveznog ministarstva za privredu i energiju.
Taj interes nije samo u ekonomskoj razmjeni Njemačke sa regionom koja je u poslednje tri godine porasla za 25%, već i zato što je Zapadni Balkan logističko područje za prodor ka velikim tržistima, poput onog u Turskoj.
