Treći petak zaredom, vladajuća većina nije skupila dovoljno zastupnika za izglasavanje zakona raspravljenih taj tjedan. Razlog je vjerojatno otvaranje najvećeg hrvatskog sajma vina "Vinistria".
Može li vlast koja ima takve prioritete provesti velike projekte poput privatizacije koja bi popravila kreditni rejting zemlje?
Prodaja državnih udjela u poduzećima gdje država sudjeluje od 25 do 100 posto, sa zarađenih 100 do 200 milijuna eura smanjio bi se hrvatski javni dug, to bi dovelo do poboljšanja kreditnog rejtinga zemlje i privuklo investitore, to je plan kojeg je predstavio premijer Tihomir Orešković najavljujući prodaju državnih udjela u "Končaru", hotelskom kompleksu "Sunčani Hvar", tvrtki koja upravlja komunikacijskim satelitom Eutelsat i "Croatia Osiguranju".
"MMF je dao podršku našim reformama, imamo najbrži rast industrijske proizvodnje u Europi, uvjeren sam da će i Europska komisija podržati naše reforme, i uvjerena sam da će sve to zajedno imati vrlo pozitivne signale za investitore da je Hrvatska krenula", rekao je Orešković.
Međutim, protiv novog kruga privatizacije su gotovo svi – sindikati, mediji, opozicija, manja stranka vladajuće koalicije Most.
Oporbeni socijaldemokrat, Gordan Maras, najavljuje da oni neće dopustiti privatizaciju, jer je na vlasti opasna kombinacija.
"Imamo premijera koji je očito puno više povezan sa privatnim sektorom i svjetskim multinacionalkama nego sa svojim narodom, što je logično jer je čovjek cijeli život u tom poslu, i jednostavno razmišlja na način na koji razmišljaju multinacionalke, koje bi vrlo rado za male novce pokupovale sve što u Hrvatskoj ima, i onda ovdje radile što hoće, a sa druge strane imamo opasnost da nam se ponovi privatizacija iz devedesetih i kasnih dvijetisućitih – vidimo što se dešava oko INE i MOL-a", ističe Maras.
Privatizaciji se u izjavi za RSE sa mnogo više ekonomskih, a manje političkih argumenata, protivi i urednik business-magazina "Lider" Miodrag Šajatović, citirajući jednu američku poslovicu: "Ako nije pokvareno – ne popravljaj! Ako 'Podravka' dobro radi – ne prodaj, ako 'Končar' dobro radi – ne prodaj!"
Šajatović najavljuje da "Lider" za sljedeći broj radi komparaciju "Podravke", koja nije u ovom ciklusu privatizacije, ali je skinuta sa liste kompanija koje ne idu u privatizaciju, sa sličnim prehrambenim kompanijama u srednjoj Europi.
"Gledat ćemo je li bola ili lošija. Ako je negdje u prosjeku, tamo je puna zaposlenost, ljudi plaćaju poreze i doprinose, lokalni dobavljači za nju nešto rade, i ne treba je dirati. A ako je kupi pravi strateški partner, on će prodati 'Podravkinu' farmaceutsku tvrtku 'Belupo' i ugasiti svu proizvodnju osim 'Vegete', pa će 'Podravka' ostati na 200 ljudi", ističe Miodrag Šajatović.
Međutim, ima li uopće tko provesti tu privatizaciju?
Politička analitičarka, Jasmina Popović, kaže za RSE da oni koji bi trebali upravljati ovom zemljom ne mogu upravljati ni sami sobom. Imaju zapreka u komunikaciji, imaju zapreka u reformama, a donesene odluke povlače ili odgađaju.
"Ovo što mi sada gledamo je mrcvarenje, društvena apatija i nesposobnost politike."
"To sve skupa postaje sve besmislenije! Pogledajmo i to nemanje kvoruma u Saboru tri tjedna zaredom. Sjetimo se da je festival vina 'Vinistrija' i da je gomila zastupnika krenula u Istru da bi proveli vikend kušajući istarska vina i delicije i da im očito nije važno da sjede u Saboru. Dakle, niti netko kontrolira Sabor – ni predsjednici stranaka ili klubova zastupnika, niti vidimo odluke koje bi Sabor trebao donijeti, niti su one koje vidimo važne za javnost i kvalitetu života građana – sjetimo se odluke o ukidanju pečata – niti onda možemo ozbiljno razgovarati o privatizaciji, ili o reformama ili o bilo kakvom pomaku u Hrvatskoj. Ovo što mi sada gledamo je mrcvarenje, društvena apatija i nesposobnost politike", ocjenjuje Popović.
Moguće je da iza nedostatka kvoruma ipak ne stoje istarska vina, već neko preslagivanje u Saboru, a onda možda i u Vladi. Ako se ovakvo stanje nastavi, zahtjevi za novim izborima sve su glasniji.
