Narodna skupština RS na posljednjoj sjednici usvojila je Zakon o sudovima RS, kojim su utvrđeni nova organizacija, nadležnost i funkcionisanje osnovnih, okružnih i Vrhovnog suda Republike Srpske.
Ministar pravde RS Džerard Selman, obrazlažući novi zakon o sudovima, kazao je da je prema njemu uspostavljeno 19 osnovnih sudova, pet okružnih sudova i Vrhovni sud Republike Srpske.
Iako je Visoki sudski i tužilački savjet BiH (VSTS BiH) dao negativno mišljenje o osnivanju novih sudova u RS, novim zakonom predviđeno je formiranje osam novih osnovnih sudova. A o preporukama VSTS BiH Selman kaže:
„Mi smo ima rekli da je to stvar entiteta, i ukoliko se obezbijede sredstva za tako nešto, da ćemo mi formirati sudove.“
Daleko problematičniji dio ovog zakona odnosi se na činjenicu da je njime pravosuđe RS na sebe preuzelo dio nadležnosti koje pripadaju Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.
Ulaz u Sud BiH
Tako je ovim zakonom predviđeno pravo RS da ubuduće sama imenuje stručne saradnike, da izdaje sudske legitimacije, te odlučuje o načinu finansiranja sudova u ovom entitetu.
Dan prije početka sjednice NS, 12. decembra, VSTS BiH u pismu upućenom ministru Selmanu zatražio je da zakon bude usklađen sa njihovim preporukama datim na nacrt zakona podsjetivši da je to i jedna od preporuka sa drugog sastanka Strukturalnog dijaloga:
„Donesene su preporuke u kojima je istaknuto da Evropska unija očekuje od Ministarstva pravde RS da nastavi blisku koordinaciju sa VSTV u vezi sa nacrtom zakona o sudovima RS, te da će se u zakonu voditi računa o nezavisnosti sudstva i da će on biti u potpunosti u skladu sa prerogativima i preporukama VSTV. Podsjećamo da je nadležnost VSTV-a da daje mišljenje o nacrtima zakona koji mogu uticati na pravosuđe.“
Finansiranje sudova
Ministar Selman priznaje da od 16 primjedbi VSTS BiH, nisu uvažene sve:
„Preko 90 posto primjedbi na naš tekst nacrta zakona mi smo usaglasili. Nismo usaglasili onaj dio koji se odnosi na stručne saradnike. VSTV i dalje smatra da bi oni trebali biti, međutim kada smo ih mi upoznali da postoji odluka Ustavnog suda RS da stručni saradnici ne mogu da obavljaju sudsku funkciju, usaglasili smo. Jedino što je ostalo neusaglašeno je oblast finansiranja sudova. Mi smatramo da u RS treba da primjenjujemo Zakon o budžetskom sistemu RS.“
Za poslanika SDP-a BiH Slobodana Popovića sigurno je da je ovim zakonom dio
nadležnosti prebačen na Ministarstvo pravde RS, ali, kaže, ostalo je nejasno da li je to, kako je ministar rekao na Skupštini, urađeno u dogovoru sa VSTS BiH.
„Ostaje otvoreno pitanje da li je to stvar koja je dogovorena, što bi bilo jako dobro, ili je to stvar koja je donesena jednostrano, što opet ne bi bilo dobro. Mislim da to nije dobro jer se stvara jedna klima koja proizvodi nepovjerenje, s jedne strane pravosuđa u RS u odnosu na VSTS, i obratno“, smatra Popović.
Iako u RS o ovom zakonu uglavnom imaju pozitivno mišljenje, VSTS BiH o njemu će ponovo raspravljati 21. decembra, a o nespremnosti RS da uvaži njihove preporuke pismom su obaviješteni i ured Evropske unije u BiH, OHR i OSCE.
