Nedefinisan odnos države prema sportistima

Veliki uspjeh crnogorskih rukometašica ponovo je otvorio pitanje odnosa države Crne Gore i vrhunskog sporta. S obzirom da se na međunarodnom planu postižu vrhunski rezultati u gotovo svim kolektivnim sportovima, može li država da izdrži potrebe sportista i sportskih klubova.

Na pitanje da li država može da isprati izuzetne rezultate crnogorskih sportista, mogući predstojeći čelnik uprave za sport, čije je formiranje u toku, Andrija Popović kaže da država nakon uspjeha ženske rukometne reprezentacije, ali i drugih reprezentacija ima više zadataka iz oblasti finansiranja sportova i izgradnje infrastrukture, među kojima je prvi provjera načina raspoređivanja sredstava za sport.

„Svi ti sjajni rezultati naših šest selekcija u kolektivnim sportovima traže veliku podršku države u narednom periodu. Ipak je to naš najjači brend, a taj naš vrhunski proizvod traži uslove za dalju proizvodnju. Prvi korak države mora biti povratak Ministarstva sporta, nakon 11 godina jer je neprirodno da bez sumnje najuspješnija crnogorska oblast jedina nema ministarstvo u vladi. Crna Gora ne odvaja mala sredstva za sport ali je moj utisak da su nepravilno i nepravedno rasporedjena. To će biti jedan od prioritetnih zadataka sportskih poslenika u narednom periodu“.

Kakav je odnos prema sportistima i šta im se može desiti na gostovanjima u inostranstvu, nedavno je u intervjuu Atlas televiziji ispričao rukometni reprezentativac Petar Kapisoda koji je pomenuo slučaj nedostajućih trenerki, ali i problem sa hotelom.

„Kada su nam rekli nemojte ulaziti u hotel meni se u prvi mah učinilo da će oni možda da nam spreme tortu pa da je iznesu. To su nekakvi propusti u savezu koji ne bi smjeli da se dešavaju. Ne mora da znači ništa ali opet ima veze . U Njemačkoj na tom zadnjem treningu pred utakmicu, bio je to jutarnji trening, izašli smo na teren, a nemamo dvije iste majce i onako dosta smijesno izgledamo. Pojavili su se Njemci koji nose bijelu Adidas opremu, svi po dva metra i izgledali su fantastično. Tu smo se mi negdje onako pogledali između sebe i bilo je komentara kako ćemo ih 'ubiti' noćas“.

Kada je riječ o infrastrukturi najpoznatiji problem u Crnoj Gori ali i van nje je, činjenica da Crna Gora ima samo tri zatvorena bazena na primorju, a ni jedan u glavnom gradu ili bilo kom drugom gradu. Nekadašnji reprezentativac i šef stručnog štaba vaterpolo kluba primorac Veljko Uskoković kaže da je infrastruktura ono na čemu se alarmatno mora raditi

„Samo tri zatvorena i jedan otvoreni bazen u Podgorici je apsolutno nedovoljno da bi se moglo u kontinuitetu kvalitetno reprezentovati svoja država kroz vaterpolo. Mislim da je situacija manje više slična i u ostalim sportovima tako da mislim da je pravi momenat da se zapitamo da li je ovo dovoljno. Država kao država bi morala sada da kroz ta infrastrukturna ulaganja pomogne crnogorskom kako klubskom tako i reprezentativnom sportu.“

Uskoković je ove godine organizovao školu vaterpola u Podgorici, ali je radila tri mjeseca jer su bazeni otvoreni.

„Mislim da je odziv od preko 500 djece koja su prošla kroz tu školu u ta tri mjeseca garant da smo bili na dobrom putu. Mi ćemo tu priču sigurno nastaviti sljedećeg ljeta u nadi da će tokom 2013. dva ili jedan veći bazen u Podgorici dobiti krov“.

U oblasti sportske infrastrukture je puno grešaka napravljeno, kaže Andrija Popović, komentarišući nedostatke u sportskoj infrastrukturi.

„Nacionalni program sporta moram reći da je dosta korektno napravljen ali se uopšte ne sprovodi. Naročito što je sa lokalnim samoupravama sve nedefinisano. Njima je potpuno prepušteno na volju da rade kako smatraju da treba tako da neke opštine u Crnoj Gori izdvajaju za sport manje od jedan posto budžeta dok neke idu do čak pet posto. Ova sportska struktura je isto tako potpuno neravnomjerno raspoređena. Potpuno je neprirodno da Podgorica kao glavni grad jedne države, jedini mislim u Evropi, nema zatvoreni bazen. A imao ga je nekada“, zaključuje Popović.