Da li će i koje koristi crnogorska privreda, prije svih mala i srednja preduzeća imati od budućeg članstva u NATO?
Domaći privrednici očekuju proboj i uspješnu bitku sa konkurencijom na tako velikom tržištu kao i pristup tenderima Alijanse koja ima godišnji budžet preko 700 milijardi dolara.
A šta na tu temu kažu ambasadori zemalja članica Alijanse koji su akreditovani u Crnoj Gori?
Kada je većina zemalja nekadašnjeg istočnog bloka ušla u NATO njihove ekonomije su doživjele višestruki rast jer su i direktne strane investicije porasle nekoliko puta.
No u pojedinim slučajevima, kao što je u Mađarskoj integracija u NATO išla je paralelno sa integracijom u EU , kaže ambasador te zemlje u Crnoj Gori Kristijan Poša pa je teško procijeniti šta je više doprinijelo da investicije budu trostruko veće.
Ipak, za Pošu nema dileme da ekonomija zemlje koja postane članica NATO može da očekuje značajne pozitivne efekte:
„Tokom šest godina, do 2005. godine upliv inostranog kapitala uvećao se tri puta. Siguran sam da u Mađarskoj ove kompanije ne bi bile da Mađarska nije postigla te integracione uspjehe kada su članstvo u NATO i EU u pitanju. Kompanije poput Audi, Opel, Suzuki, Mercedes ne bi došle u Mađarsku da naša zemlja nije postigla ove integracione uspjehe i postala članica EU i NATO.“
Iskustvo Hrvatske, iako ne tako dramatično pozitivno kao u slučaju Mađarske ipak pokazuje da privreda raste nakon učlanjenja zemlje u Alijansu.
Ambasadorica Hrvatske u Podgorici Ivana Sutlić Perić podsjeća:
„Ja tu pred sobom imam indikatore za 2014. i 2015. godinu i u svim segmentima prehrambene i drvne i metalske industrije bilježi se pad uvoza u Hravatsku, a bilježimo blagi rast izvoza. To je tako jedan psihološki moment koji očito proizilazi iz te situacije da smo sada partneri, a ne tamo neka mala zemlja.“
Od članstva u NATO i mogućih koristi po crnogorsku privredu i ekonomiju vlasnik ETG grupe iz Podgorice Mladen Bajković očekuje prije svega dolazak stranih investitora.
No, Bajković upozorava da se tu pojavjuje i pitanje konkurencije i mogućnosti domaće privrede da bude konkurentna na tako velikom tržištu:
„Nadam se da će to biti investitori koji će zasigurno gledati na Crnu Goru kao na ozbiljnu destinaciju za investicije a samim tim će biti jako puno tu posla za nas i rad sa ozbiljnim investitorima je velika prednost. Što se tiče strepnje od konkurencije tu mogu samo da vam kažem da ako ne budemo spremni za konkurenciju onda će to biti ozbiljan problem i za nas ali i za manje ili više dobre investitore.“
Prva prednost i korist za privrednike od budućeg članstva Crne Gore u NATO biće prilagođavanje novim standardima i modelima poslovanja koji vladaju na tržištu zemalja koje su u NATO:
„Apsolutno prilagođavanje standardima koje traže takvi investitori što znači da se mi vrlo brzo moramo prilagoditi takvim standardima u poslovanju i unutar kompanija i u onome što traže strani investitori u pripremi samih projekata. Mi sada imamo dosta stranih investicija u Crnoj Gori i već se filtriraju, izdvajaju kompanije koje su spremne i koje mogu da odgovore na te izazove. Ovo je šansa za manje kompanije koje nemaju takvu infrastrukturu da se zajedno pripremimo i zajedno izađemo na tržište.“
Zvanične procjene govore da bi, učlanjenjem Crne Gore u NATO savez, crnogorske kompanije mogle da učestvuju na tenderima Alijanse koja ima godišnji budžet preko 700 milijardi dolara.
U decembru prošle godine Crna Gora je dobila poziv za članstvo, nakon čega su državni organi pokrenuli kampanju za uvećanje podrške građana učlanjenju u NATO.
Posljednje februarsko istraživanje javnog mnjenja je pokazalo da bi 76 odsto građana izašlo na eventualni referendum a da bi za učlanjenje Crne Gore u NATO glasalo 42 odsto građana, dok bi protiv glasalo 38 odsto.
Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović sapštio je da se realno može očekivati da će Crna Gora postati članica NATO do sredine naredne godine.
