Članice organizacije OPEC+, predvođene Saudijskom Arabijom i Rusijom, u nedjelju 3. marta su se dogovorile da će produžiti smanjenje proizvodnje u drugom kvartalu godine, navode izvori, što će pružiti dodatnu podršku tržištima u jeku briga zbog globalnog ekonomskog rasta.
Saudijska Arabija, de fakto lider Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), saopštila je da će produžiti svoje dobrovoljno smanjenje proizvodnje za jedan milion barela dnevno sve do kraja june, čime će njihova proizvodnja ostati na nivou od devet barela dnevno.
Rezovi će postepeno biti ukidani u skladu sa uslovima na tržištu, navodi državna informativna agencija SPA.
Rusija, koja vodi blok saveznica OPEC, kolektivno poznat kao OPEC+, navela je da će smanjiti proizvodnju i izvoz nafte za dodatnih 471.000 barela dnevno u drugom kvartalu, u saradnji sa drugim članicama OPEC+, rekao je Aleksandar Novak, zamjenik ruskog premijera i glavni čovjek ruskog predsjednika Vladimira Putina za tamošnji energetski sektor.
OPEC+ se u novembru dogovorio oko smanjenja proizvodnje za ukupno 2,2 miliona barela dnevno u prvom kvartalu 2024. godine.
Članice ovog bloka su pojedinačno saopštavale svoja smanjenja proizvodnje. Kuvajt je naveo da će proizvodnju smanjiti za 135.000 barela dnevno, Alžir za 51.000, a Oman za 42.000.
OPEC+ je implementirao seriju smanjenja proizvodnje od kraja 2022. godine, da bi podržao tržište zbog sve veće proizvodnje u Sjedinjenim Državama, i drugim zemljama proizvođačima koje nisu članice bloka, kao i zbog briga oko potražnje dok se ekonomije bore sa visokim kamatnim stopama.
Cijene nafte se održavaju visokim zbog sve većih geopolitičkih tenzija zbog napada Hutija koje podržava Iran u Crvenom moru, iako je u tome učestvovala i zabrinutost zbog ekonomskog rasta i visokih kamata.
U petak, cijena barela nafte je iznosila 83,55 dolara.
Izvori su rekli za Reuters prošle nedjelje da je "vjerovatno" produženje smanjene proizvodnje u drugom kvartalu godine.
Izgledi za potražnju za naftom su neizvjesni u tekućoj godini. OPEC očekuje još jednu godinu relativno snažnog povećanja potražnje od 2,25 miliona barela dnevno, predvođenog Azijom, dok Međunarodna energetska agencija očekuje mnogo manji rast od 1,22 barela dnevno.
