Bh. dijaspora nije zainteresovana za izbore

Nedavno je objavljen podatak da se BiH nalazi među zemljama s najbrojnijim iseljeništvom u svijetu, jer izvan zemlje živi 1.350.000 ljudi ili trećina njenog ukupnog stanovništva.

Međutim, za naredne izbore 3. oktobra, prijavio se mali broj građana koji žive izvan svoje domovine, što potvrđuje činjenicu da je svake godine sve manje zainteresovanih za glasanje. Zbog čega je to tako, kakav stav dijaspora ima prema Prijedlogu zakona o popisu stanovništva te šta su temeljni zadaci Svjetskog saveza bh. dijaspore, govori predsjednik Glavnog odbora Saveza Zaim Pašić.

RSE: Šta biste izdvojili kao glavne zadatke na kojima ćete raditi kao novoizabrani predsjednik Glavnog odbora Svjetskog saveza bh. dijaspore?

Pašić: Ono što mi već godinama pokušavamo je da postignemo neke naše ciljeve i zahtjeve prema državi BiH, odnosno institucijama – Parlamentu i Vladi. Zbog velikog broja ljudi u dijaspori, oko milion i tristo hiljada naših građana, mi smo tražili da se napravi jedno ministarstvo za dijasporu koje bi imalo izuzetnua funkciju da uveže i poveže te ljude. Korist bi bila obostrana, a najviše za državu BiH. Ili – da imamo zasebnu izbornu jedinicu za dijasporu, gdje bi mogli lakše probuditi naše građane, a i mi iz dijaspore da ih zainteresujemo za naše programske ciljeve, da glasaju, jer ove stranke koje su ovdje, izgleda da nemaju interesa za dijasporu po tom osnovu. Naravno, imamo još jedan veliki problem – to je dvojno državljanstvo. Već godinama pokušavamo da izmijenimo zakon o državljanstvu BiH, član 17 koji kaže da se, po primanju državljanstva neke druge države, automatski gubi bh. državljanstvo. Mi imamo do sada oko pedesetak hiljada naših građana koji su se morali odreći bh. državljanstva jer su to zahtijevale države u kojima se oni trenutno nalaze. Mi pokušavamo da sačuvamo te naše građane, da ostanu vezani za svoju domovinu BiH, iz više razloga. Vidimo da je sada aktuelan ovaj popis stanovništva, što bi udarilo najviše na one koji su izbjegli, otišli – kad to kažem hoću reći da imamo više razloga. Imamo jako veliki broj naših građana koji su morali otići sa svojih ognjišta, znači – bili su protjerani, a aktuelne vlasti nisu godinama ništa uradile da se pobrinu da se ljudi vrate – taj famozni dejtonski Aneks VII o povratku. Mi nismo nimalo zadovoljni. Dosad, koliko sam ja u dijaspori, a jako dugo sam, nisam dobio nijedan ozbiljan poziv da se vratim svojoj kući, da pokušam nečemu doprinijeti i tako dalje. Znači, to su naši ciljevi – da sačuvamo bh. građane vezane za BiH po svim segmentima, a to želimo uraditi kao dobri partneri. Dakle, mi ne zahtijevamo ništa što nije moguće. Želimo da budemo partneri u svim segmentima – i Vladi BiH i nevladinim organizacijama.

RSE: Vi želite da dijaspora bude uključena u popis?

Pašić: Apsolutno to želimo. Vidite, i na zadnjem CIK-ovom obrascu za prijavu za glasanje ima jedan novi stav – ako imate CIPS-ove dokumente onda ste privremeno odsutni iz države BiH, ako ih nemate tada ste izbjeglo lice. Međutim, mi ćemo sada pokušati vidjeti koji su to brojevi jer se sada ne zna tačno koliko ima tih „privremeno odsutnih“ i koliko ima izbjeglih lica. U narednom periodu pokušaćemo da obezbijedimo i taj broj.

RSE: Prema prijedlogu Zakona o popisu stanovništva, građani u dijaspori će biti posebno popisani i njihov broj neće uticati na ukupan broj stanovnika BiH i etničku strukturu.

Pašić: Vjerujte, nama je žao što se manipuliše dijasporom. Neko želi da je iskoristi u te političke svrhe, neko želi da nastavi da na taj način zaokruži to etničko čišćenje, što je jako žalosno. Mi sada imamo skoro dvadesetogodišnju novu dijasporu nakon ovih ratnih događaja u BiH, koja dobro stoji. Ljudi su se uključili u države u kojima žive, stekli su određena i znanja i iskustva i bogatstva. Ja zaista ne vidim razloga – za ovako malu zemlju kao što je BiH i region – da ne podrži jednu tako jaku dijasporu. Ja da sam političar, vjerujte mi, o tome bih razmišljao jer je to veliki segment koji može da pomogne. U suštini do sad je i pomagao. Ja znam, uvijek je kontroverznost bila u pričama koliko dijaspora doprinosi socijalnom stanju u BiH. I zadnji podatak, u maju, je bio da je to nekih šest milijardi KM koje uđu legalno u BiH i znači, drži taj fiskalni dio na pozitivnoj činjenici. Ima puno toga gdje se može sjesti i razgovarati i da se sačuva dijaspora. Da zaboravimo onaj politički dio i onaj pravni, gdje se uvijek može dogovoriti, ali da težimo tome da pomognemo jedni drugima. Dijaspora je spremna – jedan dobar dio ljudi bi sutra ulagao, donio svoja sredstva, samo da ima malo više volje i podrške. Mi smo pokušali putem naših saveza da informišemo što veći broj građana da se prijave za izbore i, naravno, da izađu. Imali smo svoj slogan da izađu i glasaju – sutra neće imati pravo da kažu „Zašto ovako, zašto onako?“ jer su drugome dali svoj glas.

RSE: Svake godine je sve manje glasača iz dijaspore na bh. izborima. 1996. godine je bilo prijavljenih skoro 500.000, dok je 2000. godine taj broj prepolovljen. Na prošlim izborima glasalo je tek nešto više od 20 hiljada građana.

Pašić: Imamo informaciju da je oko 40 hiljada naših građana iz dijaspore prijavljeno za ove izbore. Meni je žao što to nije puno veći broj, ali, nadam se, ako u budućnosti bude razumijevanja u Parlamentu, mi ćemo ići i dalje sa našim zahtjevima da dijaspora ima svoje direktne predstavnike. Mi ćemo izaći s tim programima i da alarmiramo naše građane da se prijavljuju i da glasaju. Ovako, vidite, kad nema zainteresovanosti za dijasporu – zaista nemaju za koga da glasaju.

****
Ostali tekstovi iz programa Na vratima Evrope:
Bezvizni režim za građane BiH najranije početkom novembra
Vlašićki sir mogao bi izdržati test evropskog tržišta
Novosti iz Europske unije
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)