Bivši zamjenik predsjednika HDZ-a i donedavno jedan od najeksponiranijih čelnika platforme nezavisnih lista Most Drago Prgomet upozorio je da Mostom – umjesto izabranih zastupnika – upravlja Nacionalno vijeće – a da su članovi Vijeća najvećim dijelom bili osnivači klerikalnih i konzervativnih udruga Hrast i Grozd. U prepoznavanju ove dimenzije Mosta zakazali su mediji, upozoravaju analitičari.
Je li Hrvatska izbornim uspjehom Mosta nezavisnih lista koji je sa svojih 19 zastupnika postao ključan za formiranje nove hrvatske Vlade umjesto grupe vatrenih zagovornika reformi u Saboru dobila grupu ljudi kojima će možda iz sjene manipulirati vrlo motivirani i vrlo klerikalni konzervativci?
Drago Prgomet upozorio je u pismu dojučerašnjim kolegama u Mostu, da Mostom upravlja ni od koga izabrano Nacionalno vijeće, a da u njemu većinom sjede ljudi koji su proteklih godina osnivali udruge Hrast i Grozd, koje su u javnosti poznate po angažmanu oko referenduma o ustavnoj definiciji braka, protivljenju uvođenja nekog minimuma spolnog odgoja u hrvatske škole i sličnim vrlo klerikalnim i vrlo konzervativnim inicijativama.
„Trebali smo građanima reći da je to politički temelj Mosta, jer ovako ostaje dojam da smo ih prevarili“, poručuje Prgomet koji sebe inače definira kao demokršćanina profila Angele Merkel, dok političke ideje ovih ljudi naziva „vrlo opskurnima.“
Kako to da su birači previdjeli da je izbor Mosta potencijalno klerikalno „kukavičje jaje“?
„Birači nisu previdjeli, nego su imali primitivni uobičajeni popularni način interpretacije politike – neprijatelj mog neprijatelja moj je prijatelj. Poželjeli su da je Most – zato što je protiv HDZ-a i SDP-a nešto dobro“, komentira politički analitičar Žarko Puhovski.
Novinar riječkog „Novog lista“ Jasmin Klarić činjenicu da građani, ali ni mediji, nisu prepoznali što se potencijalno iza Mosta valja tumači time da hrvatski mediji nisu u stanju prepoznati ni mnogo transparentnije stvari u političkim procesima.
„I to zato što su mediji u Hrvatskoj praktički propali u ispunjavanju svoje javne funkcije, a to je informiranje birača. To je osnovno zašto bi mediji trebali postojati, zašto – pogotovo tiskani mediji – imaju povoljnije uvjete plaćanja poreza od ostalih, međutim oni tu funkciju već jako dugo ne ispunjavaju. Tako da nije ni čudno da se Most u predizbornoj kampanji pojavio kao neka reformska, nadideološka snaga, a nakon izbora se evo događa da možda ne glavnu, ali vrlo bitnu riječ vode ljudi koji uopće nisu bili na izborima i koji dolaze iz ultradesnih organizacija poput Hrasta i Grozda, koji sasvim sigurno na izborima ne bi mogli dobiti ni djelić podrške koju je dobio Most“, ocjenjuje Klarić.
Koliki je potencijali utjecaj te klerikalne opcije? Na neki dio zastupnika Mosta – vjerojatno, procjenuje Klarić, ali na sve – sigurno ne:
„Oni će sigurno utjecati. Već sada utječu na način nekog 'think-tanka', međutim ne mogu utjecati na to tko će nakon ovih izbora formirati Vladu. Matematika je protiv toga – skoro svi zastupnici Mosta trebaju HDZ-u da bi formirao Vladu, a svi zastupnici Mosta neće otići u tom smjeru. To sam prilično siguran – dosta njih već je davalo izjave u tom pravcu, tako da mislim na taj način sada, odmah neće moći utjecati. Ali dugoročno – da“, smatra Klarić.
Nije li kandidiranje jednih, a ostavljanje vlasti u rukama drugih prevara birača? Žarko Puhovski kaže kako u osobe iz te klerikalne opcije na izborima ostale u pozadini.
„I isturile su ljude za koje se ne zna tko su u ime ideologije za koju se zna koja je, ali koja u Zagrebu ne bi dobila 3 mandata“, napominje Puhovski.
Drago Prgomet u ponedjeljak uvečer svoju udrugu pretvara u stranku, koja će nastaviti funkcionirati unutar Mosta, koji je još otprije sastavljen iz više stranaka i udruga. Desnoj opciji za dobivanje mandata treba cijeli Most, a ako Prgomet povuče za sobom još kojeg zastupnika – a hoće – to ostavlja HDZ u nezavidnoj situaciji. Podsjetimo, Prgomet je bivši zamjenik predsjednika HDZ-a, koji je zbog sukoba sa šefom HDZ-a Karamarkom pred 9 mjeseci izišao iz te stranke, pa – iako u politici nikad ne valja reći nikad – mogućnost njegove suradnje s HDZ-om prilično je mikroskopska.
Državno izborno povjerenstvo u ponedjeljak je donijelo odluku o konačnim i službenim rezultatima parlamentarnih izbora održanih 8. studenog, i poslalo ih Ustavnom sudu na ocjenu je li postupak proveden u skladu s Ustavom i zakonom. Očekuje se pozitivna ocjena i objavljivanje rezultata u Narodnim novinama, pa se očekuje da od sutra započne teći rok od 20 dana u kojem bi se trebao kupiti novi saziv Sabora. Rok za formiranje Vlade puno je dulji.
