Crnogorski nezavisni nedjeljnik "Monitor" proslavio je sinoć izlaženje hiljaditog broja.
Indenpendistički, a početkom devedesetih i prepoznatljiv i u Crnoj Gori rijedak antiratni glas bio je u svojih skoro dvije decenije izlaženja nedjeljnik "Monitor". Kada je rat prestao i Crna Gora postala nezavisna država, na svečanosti povodom jubileja izlaska hiljaditog broja jedan do zaključaka je da današnja Crna Gora nije ona za koju se taj list borio.
"Crna Gora je danas zarobljena zemlja", istakao je na proslavi jedan od osnivača doktor Miodrag Perović. Glavni urednik "Monitora" Esad Kočan ipak ističe da je njegov list jedan od nada ljudima u očuvanje moralnog svijeta:
"Šta je iskustvo 'Monitora' u ovih hiljadu brojava. Jedno fantastično iskustvo da novinarstvo kao poziv može zaći u velike dubine, doći do ljudske samoće, pomoći ljudima da se ne osjećaju izlišnim i ljudskim otpadom, pomoći ljudima da vrate vjeru u vlastite oči, u vlastiti um i postojanje moralnog svijeta. To je 'Monitor' radio devedesetih godina i to su radili nama čitaoci 'Monitora'. Mi smo jedni drugima bili terapija. To je moje iskustvo 'Monitora'."
"Monitor" i autori koji su u tom listu objavljivali tekstove u posljednje vrijeme bili su pod pritiskom i osuđivani zbog onog što su pisali. Među posljednjim je primjer sudske presude protiv novinara Petra KomnenićaRSE: Neko bi mogao reći da je možda dva, tri pada tokom ovih hiljadu brojeva moglo da se zabilježi u "Monitoru", makar u jednostranosti.
Kočan: Ja to ne kažem. 'Monitor' je imao te dvije faze, jednu koju je fantastično položio i u drugoj jednoj fazi kada se na neki način crnogorska vlast suprotstavljala Miloševiću 'Monitor' je predimenzionirao tu priču, a jednu drugu priču, priču koja je išla ispod nje, takođe fantastičnu, takođe istinitu i takođe opasnu po Crnu Goru nije dovoljno registrovao. Znam da je to po mojoj ocjeni bio pad 'Monitora', tu se možda svi iz 'Monitora' neće složiti sa mnom, ali ja sam i tada to govorio.
POHVALE, ALI I KRITIKE
Reći ono što se vidi zna da bude opasno po život. To ponajbolje zna Slobodan Pejović, svjedok u procesu deportacije bošnjaka iz Herceg Novog zbog čega je na njega, kao i na "Monitor" bilo više napada ljudi sumnjive prošlosti:
"Mene lično 'Monitor' znači i značio mi je puno u životu. Kao prvo, puno sam iz njega naučio. Evo, konkretno gledam profesora Rastodera, pa da upotrijebim njegovu 'Skrivenu staranu istorije', pošto sada vidim njega pa mi pada na um, naučio sam puno iz crnogorske prošlosti, crnogorske povijesti, ono što, na žalosti, nijesam znao, moram priznati."
Puno hvale za istorijsku ulogu "Monitora", ali i kritika odnosa prema dijelu unionističke opozicije ono je što političari i opozicioni poslanik Genci Nimanbegu smatra bitnom greškom toga lista:
"Danas je jedna opozicija koja je imala dugo vremema jedan kritičan odnos i prema samoj ideji koju je 'Monitor' isticao, mislim da se to nastavlja, apsolutno da je to bila glavna greška jer oni su nekritički pisali i o odnosu opozicije prema dešavanjima iz devedesetih i dvijehiljaditih i zadnjih tri, četiri godine opet se javljaju čak i neki blistavi natpisi i zapisi pojedinih analitičara."
Ono u čemu se svi slažu je da "Monitor" jeste svjedok burnog vremena. Glavni urednik Esad Kočan:
"Nije svjedočenje samo nepristrasno, to je da uđe unutar procesa, da opominje, da uznemirava, a ono što će biti najveći izazov 'Monitor' to je kada dođe do smjene vlasti, a doći će, da 'Monitor' i tada pokaže da je on stvarao jedan novi vrijednosni svijet da Crna Gora bude jedna slobodna država."
Indenpendistički, a početkom devedesetih i prepoznatljiv i u Crnoj Gori rijedak antiratni glas bio je u svojih skoro dvije decenije izlaženja nedjeljnik "Monitor". Kada je rat prestao i Crna Gora postala nezavisna država, na svečanosti povodom jubileja izlaska hiljaditog broja jedan do zaključaka je da današnja Crna Gora nije ona za koju se taj list borio.
"Crna Gora je danas zarobljena zemlja", istakao je na proslavi jedan od osnivača doktor Miodrag Perović. Glavni urednik "Monitora" Esad Kočan ipak ističe da je njegov list jedan od nada ljudima u očuvanje moralnog svijeta:
"Šta je iskustvo 'Monitora' u ovih hiljadu brojava. Jedno fantastično iskustvo da novinarstvo kao poziv može zaći u velike dubine, doći do ljudske samoće, pomoći ljudima da se ne osjećaju izlišnim i ljudskim otpadom, pomoći ljudima da vrate vjeru u vlastite oči, u vlastiti um i postojanje moralnog svijeta. To je 'Monitor' radio devedesetih godina i to su radili nama čitaoci 'Monitora'. Mi smo jedni drugima bili terapija. To je moje iskustvo 'Monitora'."
Kočan: Ja to ne kažem. 'Monitor' je imao te dvije faze, jednu koju je fantastično položio i u drugoj jednoj fazi kada se na neki način crnogorska vlast suprotstavljala Miloševiću 'Monitor' je predimenzionirao tu priču, a jednu drugu priču, priču koja je išla ispod nje, takođe fantastičnu, takođe istinitu i takođe opasnu po Crnu Goru nije dovoljno registrovao. Znam da je to po mojoj ocjeni bio pad 'Monitora', tu se možda svi iz 'Monitora' neće složiti sa mnom, ali ja sam i tada to govorio.
POHVALE, ALI I KRITIKE
Reći ono što se vidi zna da bude opasno po život. To ponajbolje zna Slobodan Pejović, svjedok u procesu deportacije bošnjaka iz Herceg Novog zbog čega je na njega, kao i na "Monitor" bilo više napada ljudi sumnjive prošlosti:
"Mene lično 'Monitor' znači i značio mi je puno u životu. Kao prvo, puno sam iz njega naučio. Evo, konkretno gledam profesora Rastodera, pa da upotrijebim njegovu 'Skrivenu staranu istorije', pošto sada vidim njega pa mi pada na um, naučio sam puno iz crnogorske prošlosti, crnogorske povijesti, ono što, na žalosti, nijesam znao, moram priznati."
Puno hvale za istorijsku ulogu "Monitora", ali i kritika odnosa prema dijelu unionističke opozicije ono je što političari i opozicioni poslanik Genci Nimanbegu smatra bitnom greškom toga lista:
"Danas je jedna opozicija koja je imala dugo vremema jedan kritičan odnos i prema samoj ideji koju je 'Monitor' isticao, mislim da se to nastavlja, apsolutno da je to bila glavna greška jer oni su nekritički pisali i o odnosu opozicije prema dešavanjima iz devedesetih i dvijehiljaditih i zadnjih tri, četiri godine opet se javljaju čak i neki blistavi natpisi i zapisi pojedinih analitičara."
Ono u čemu se svi slažu je da "Monitor" jeste svjedok burnog vremena. Glavni urednik Esad Kočan:
"Nije svjedočenje samo nepristrasno, to je da uđe unutar procesa, da opominje, da uznemirava, a ono što će biti najveći izazov 'Monitor' to je kada dođe do smjene vlasti, a doći će, da 'Monitor' i tada pokaže da je on stvarao jedan novi vrijednosni svijet da Crna Gora bude jedna slobodna država."
