Referendum o integraciji Moldavije u Evropsku uniju (EU) prošao je sa vrlo tijesnom podrškom birača, usred navoda o ruskom miješanju kako se to ne bi dogodilo, dok će se proevropska predsjednica Maia Sandu suočiti s protivnikom naklonjenim Rusiji u drugom krugu glasanja.
Sa više od 99,37 posto prebrojanih glasova, oko 50,38 posto Moldavaca glasalo je "za", postižući malu razliku u odnosu na one koji su glasali protiv -- 49,62, podaci su Centralne izborne komisije (CIK), koja je 21. oktobra saopštila da je referendum održan dan ranije uspio.
"Komisija će o rezultatima referenduma podnijeti izvještaj Ustavnom sudu, koji će u roku od 10 dana, odlukom potvrditi ili opovrgnuti rezultate plebiscita", saopćeno je iz CIK-a.
Čini se da su na konačni ishod referenduma, koji je veći dio noći bio nagnut u korist onih koji su odbili bližu integraciju sa 27-članim blokom, uticali glasovi jake zapadne dijaspore Moldavije.
Čini se da su na ovakav ishod referenduma uticali glasovi jake zapadne dijaspore u Moldaviji, unatoč navodima o miješanju Rusije.
Sandu je u izjavi rano 21. oktobra rekla da je glasanje bilo pod napadom "bez presedana" od strane "kriminalnih skupina" koje su pokušale kupiti stotine hiljada glasova u pokušaju da "potkopaju demokratski proces".
Na predsjedničkim izborima, takođe održanim u nedelju, Sandu je osvojila najviše glasova među 11 kandidata, ali njena mala prednost nad kandidatom proruskih socijalista Aleksandrom Stojanoglom (Alexandr Stoianoglo) znači da će se njih dvoje suočiti u drugom krugu glasanja početkom sljedećeg meseca.
Sa skoro svim prebrojanim glasovima, Sandu je dobila 42,31 posto, a drugoplasirani proruski socijalista Alexandar Stoianoglo je osvojio 26,09 posto podrške birača.
Na trećem mjestu bio je biznismen Renato Usatii, bivši gradonačelnik drugog najvećeg moldavskog grada, Baltija, sa 13,72 posto glasova.
Mnogi promatrači naveli su dvostruke izbore u Moldaviji ključnima za pomoć u odlučivanju o budućem smjeru nacije - hoće li značiti bliže veze s Evropom i Zapadom ili će se više okrenuti Rusiji.
"Moldavija se danas i posljednjih mjeseci suočila s neviđenim napadom na slobodu i demokratiju", rekla je Sandu rano ujutro 21. oktobra. "Kriminalne skupine koje rade sa stranim silama napale su našu zemlju desecima miliona eura, lažima i propagandom... drže našu zemlju zarobljenu u neizvjesnosti i nestabilnosti", dodajući da su "jasni dokazi" pokazali kako kriminalne skupine pokušavaju kupiti čak 300.000 glasova.
"Čekamo konačne rezultate i odgovorit ćemo čvrstim odlukama", rekla je Sandu.
Zapadne pristalice Kišinjeva su u više navrata izražavale zabrinutost zbog ruskog uticaja u Moldaviji više od tri desetljeća nakon što je stekla neovisnost od Sovjetskog Saveza.
Glas "ne" na referendumu ne bi spriječio buduće članstvo u EU, ali bi zadao ozbiljan udarac Sandu i njezinim proevropskim saveznicima i omeo napore za pristupanje u godinama koje dolaze.
Odaziv na predsjedničkim izborima bio je preko 51,6 posto, ili više od 1,56 miliona glasova, a zabilježeni su dugi redovi na nekim biračkim mjestima u Moldaviji i na mjestima izvan zemlje, uključujući Francusku, Rumunjsku, Rusiju i Grčku.
Izaslanstvo izbornih promatrača iz više od desetak zemalja pomoglo je u nadziranju izbora u Moldaviji.
Predsjednik u Moldaviji ima ograničenu direktnu moć, ali je Sandu svoju prozapadnu poruku i uticaj sa liberalnom Strankom akcije i solidarnosti iskoristila za sprovođenje ograničenih reformi i formalnu kandidaturu za EU.
Jedan od njenih najambicioznijih poteza je eliminisanje oslanjanja Moldavije koja nema izlaz na more od ruskog prirodnog gasa od početka invazije na Ukrajinu, ali je to doprinijelo inflaciji i drugim ekonomskim poteškoćama za mnoge od 2,4 miliona stanovnika Moldavije.
Pored oštrih upozorenja moldavskih zvaničnika, uključujući ministra spoljnih poslova, SAD i drugi sa Zapada su upirali u Rusiju navodeći "veoma očigledne akcije Rusa da podriju predstojeće izbore i referendum".
Rusija, koja ima nekoliko stotina vojnika u bivšoj sovjetskoj bazi u separatističkom moldavskom regionu Pridnjestrovlju, poriče da je pokušala da utiče na glasanje.
Osuđeni oligarh Ilan Šor (Shor), čiju su partiju prošle godine zabranili moldavska vlada i Ustavni sud zato što je navodno htio da izvede državni udar, optužen je za višemilionsku šemu da se plate glasači i influenseri protiv EU. Takođe je povezan s navodnim planovima da iz egzila u Rusiji promoviše Rusiju među Moldavcima i podstiče nezadovoljstvo građana.
Nekoliko dana uoči glasanja, vlasti su saopštile da su uhapsile četiri osobe i upozorile da su još desetine ljudi trenirane u Rusiji i na Balkanu da "destabilizuju" zemlju nakon što se glasanje završi.
Prethodnih nedelja, zabilježena je značajna diplomatska podrška proevropskim težnjama u Moldaviji. Između ostalog, predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lejen (von der Leyen) je najavila evropske investicije od skoro dvije milijarde dolara, što bi "udvostručilo ekonomiju" zemlje u roku od jedne decenije.
Što se ustavnih amandmana tiče, oni bi između ostalog u njegovoj preambuli trebalo da potvrde moldavski "evropski identitet", a evropsku integraciju kao nacionalni "strateški cilj".
Takođe bi pristupanje EU bilo moguće na bazi većinskog glasanja u državnom parlamentu, koji ima 101 poslanika.
