Internacionalna finansijska korporacija (IFC), koja djeluje u okviru Svjetske banke, tokom proteklih nekoliko godina radi na poboljšanju poslovnog okruženja na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, prvenstveno na skraćenju rokova za realizaciju poslovnih procedura sa 30 na 15 dana, čime su bh. firme na godišnjem nivou uštedile oko 17 miliona maraka u taksama i drugim nametima. Istovremeno, IFC je radio i na privlačenju stranih investicija, a rezultat toga je ulaganje od 15 miliona maraka u bh privredu. No, Lisa Kaestner, regionalna menadžerica Grupacije Svjetske za Evropu i Centralnu Aziju u intervjuu za naš radio, ocjenjuje kako još mnogo toga treba uraditi kako bi se poboljšalo poslovno okruženje.
RSE: Gospođo Keastner, prema Vašoj ocjeni, šta su presudni faktori za poboljšanje poslovnog okruženja i konkurentnosti i kako ih unaprijediti u Bosni i Hercegovini?
Keastner: Mislim da Bosna i Hercegovina ima mnogo ekonomskih potencijala koji nisu iskorišteni i koji bi se mogli iskoristiti ako se uklone prepreke. Kako sada stvari stoje, Bosna i Hercegovina je rangirana jako nisko u nekoliko međunarodnih izvještaja, uključujući i onaj kojeg radi Svjetska banka. Poseban izazov ovdje je raditi na više nivoa vlasti što je put kojeg smo izabrali i koji radimo, ali je to i komplikovano. Ono što je neophodno za stvarne rezultate je postizanje političkog konsenzusa, jer je krajnji cilj svima nama povećanje izvoza, stranih investicija, zaposlenosti u regionu, ali i Evropskoj uniji.
RSE: International Finance Corporation već nekoliko godina radi na projektu poboljšanja poslovnog okruženja na svim nivoima vlasti u BiH bilježi dobre rezultate. Šta izdvajate kao najznačajnije?
Keastner: IFC je radio sa 23 opštine, četiri kantona i većim brojem agencija na entitetskom i državnom nivou. Rezultati uključuju kraće rokove za administravne procedure sa 30 na 15 dana, manji utrošak vremena i jednostavnije formulare. Prema našim procjenama, time su firme na godišnjem nivou uštedile oko 17 miliona maraka u taksama i drugim nametima koje više ne plaćaju. Isto tako, radili smo na aktivnostima privlačenja stranih investitora u Bosnu i Hercegovinu i rezultati toga su ulaganja od 15 miliona maraka. Još jedna oblast koju treba pomenuti je novi Zakon o inspekcijama u Federaciji BiH sa kojim, vjerujemo, će doći do smanjenja broja posjeta različitih inspekcija poslovnim subjektima.
RSE: U tom smislu, šta su naredni koraci kada je riječ o jačanju konkurentnosti i poboljšanju poslovnog okruženja u BiH?
Keastner: Naši prioriteti se neće mijenjati. Trenutno se radi na Strategiji razvoja za Bosnu i Hercegovinu, a naši planovi su vezani i za jačanje konkurentnosti i otvaranju novih radnih mjesta. Sada utvrđujemo i koji su aktuelni problemi u zemlji, a razgovaramo i sa javnim, privanim i civilnim sektorom. Vjerujemo da ćemo još više raditi sa opštinama i kantonima na smanjenju birokratije i pojednostavljenju administracije. Druga oblast u kojoj smo aktivni je što nastojimo da identifikujemo sektore koji imaju potencijal za ekonomski sector. Tu smo posebno aktivni u agro biznisu, odnosno u oblastima proizvodnje voća i povrća, ali i u mljekarskom sektoru, jer smo detaljnom analizom utvrdili da ta oblast ima poseban potencijal za rast i izvoz u region, pa i šire.
RSE: Kada govorite o ovim ciljevima, hoćete li insistirati na njihovom provođenju u okviru Strategije razvoja za BiH?
Keastner: Ne možemo govoriti o insistiranju. Proces je takav da Grupacija Svjetske banke sa nizom eksperata razmatra koja su ključna pitanja i problemi sa aspekta unapređenja životnog standarda najsiromašnijih, a tu mislim na 40 posto stanovnika ove zemlje. Ne smijemo zaboraviti neopohodnost konsultacija sa vladinim i nevladinim sektorom, međutim, mi nismo novi u BiH i bila bih iznenađena da se i nakon cijelog tog procesa ne pojave pitanja kao što su pretjerana birokratija, nedovoljne investicije i nedovoljan razvoj pojedinog sektora, kao što je agrar biznis. Isto tako, spremni smo da pružamo pomoć u jačanju investicija, smanjenju birokratije i unapređenju konkurentnosti, uključujući i onu koja je potrebna za izvoz.
