Građanska inicijativa „Generacija BiH za Evropu“ ima dobre izglede da donese vjetar u leđa nastojanjima da se Bosna i Hercegovina pridruži Evropskoj uniji.
Nakon prvog sastanka oko 100 mladih uspješnih ljudi nedavno na Jahorni, trenutno se radi zajednička vizija razvoja zemlje, koja će početkom jula biti predstavljena vlastima u BiH, predstavnicima međunarodne zajednice i uopšte javnosti.
Tim povodom za RSE govori Sabina Ćudić, koordinatorica projekta „Generacija BiH za Evropu”, politikološkinja i predavačica na Univerzitetu - Sarajevska škola za nauku i tehnologiju (SSST).
Ćudić: Projekat se zove „Generacija BiH za Evropu“ – dakle, nismo davali prefiks 'mladi', a zapravo, radi se o mladim ljudima, jer smo malo šire definisali mlade – do 40 godina. Radi se o stotinu mladih eksperata iz raznih oblasti, znači, ljudi koji su se već istakli u oblastima iz obrazovanja, kulture, nauke, ekonomije, javne uprave, pravosuđa itd., tako da smo proširili definiciju da obuhvati i one koji su postigli neke profesionalne uspjehe. To jeste, da tako kažem, 'jednokratna' organizacija u smislu da se okupila oko ove ideje. Pokretač projekta je Omladinska informativna agencija sa sjedištem u Sarajevu, uz pokroviteljstvo specijalnog predstavnika Evropske unije, da se na neki način čuje glas mladih eksperata iz oblasti gdje se tradicionalno glas ovih eksperata ne čuje – četiri oblasti: javna uprava, vladavina prava, borba protiv korupcije, obrazovanje i ekonomija.
Ćudić: Naravno. Dokument će biti prezentiran 5. jula u Sarajevu, domaćim vlastima, gdje su pozivnice otišle zaista na veliki broj adresa predstavnika svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini. Nakon toga, predstavnici Inicijative odlaze u Brisel na već zakazane sastanke, gdje će prezentirati dokument sa identifikovanim ciljevima u oblastima koje sam spomenula i vrlo konkretnim mjerama kako ih ti mladi ljudi vide, koje mjere bi doprinijele postizanju tih ciljeva i generalno kretanju ka Evropi i formiranju, možda ću preambiciozno reći – jedne funkcionalnije države sa zdravijom ekonomskom klimom, prije svega države koja poštuje prava sviju. Znači, radi se o jednom ozbiljnom dokumentu, ustvari dva dokumenta. Jedan puno opširniji, sa nizom mjera, a naravno i jedan summary dokumenta, gdje se može vidjeti pravac kretanja za kojeg ovi mladi ljudi u Bosni i Hercegovini misle da je neophodan da bi se BiH pridružila Evropi.
Mladi, ilustrativna fotografija, Sarajevo, 3. jun 2011.
Ćudić: Dokumenti su dobrim dijelom završeni, radi se o finalnim diskusijama. Prvo se desio susret na Jahorini, dvodnevni susret gdje su u radnim grupama za ove četiri oblasti identifikovani ciljevi. Recimo, unutar javne uprave identifikovan je niz ciljeva za koje ti eksperti misle da su prioritetni ciljevi za približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji – kroz zaštitu prava manjina, ustavne reforme i promjene, do nekih reformi unutar obrazovanja, ekonomije, pravosuđa. U online diskusijama, organizovanim formalnim diskusijama koje su se dešavale online protekle tri sedmice, došlo je do usaglašavanja prijedloga konkretnih mjera kako postići te ciljeve. To će sve biti prezentirano 5. jula u Sarajevu, a kasnije u Briselu.
Ćudić: Neupitno je da je Bosna i Hercegovina i mladi BiH, ne samo mladi - čitavo stanovništvo - izuzetno apatično. Ključni problem je, mislim, nedostatak povjerenja u vlast i vladajuće strukture, te imamo i mali broj mladih ljudi koji glasaju. Također, neaktivizam mladih u političkoj sferi. Ja se nadam da će ovakvi projekti doprinijeti mijenjanju te situacije. Generalno, kada date mladim ljudima prostora da promišljaju o jako važnim pitanjima, usudila bih se reći da su tih sto ljudi na Jahorini za dva dana uspjeli identifikovati ciljeve i čak predložiti neke mjere, i složiti se, prije svega, o pravcu u kom Bosna i Hercegovina treba da se kreće, mnogo uspješnije nego što su to uspjeli političari u proteklih godinu dana – konkretno – nemogućnost formiranja vlasti na državnom nivou. Znači, jesu mladi pasivni u svakom slučaju, ali to nije nešto s čime se trebamo pomiriti i jednostavno tako baratati tim podatkom, već nešto na čemu se definitivno može raditi
Nakon prvog sastanka oko 100 mladih uspješnih ljudi nedavno na Jahorni, trenutno se radi zajednička vizija razvoja zemlje, koja će početkom jula biti predstavljena vlastima u BiH, predstavnicima međunarodne zajednice i uopšte javnosti.
Tim povodom za RSE govori Sabina Ćudić, koordinatorica projekta „Generacija BiH za Evropu”, politikološkinja i predavačica na Univerzitetu - Sarajevska škola za nauku i tehnologiju (SSST).
RSE: Možete li nam prije svega dati više podataka o ovoj inicijativi, ko su ljudi od kojih očekujemo zamah u evropskim integracijskim procesima?
Ćudić: Projekat se zove „Generacija BiH za Evropu“ – dakle, nismo davali prefiks 'mladi', a zapravo, radi se o mladim ljudima, jer smo malo šire definisali mlade – do 40 godina. Radi se o stotinu mladih eksperata iz raznih oblasti, znači, ljudi koji su se već istakli u oblastima iz obrazovanja, kulture, nauke, ekonomije, javne uprave, pravosuđa itd., tako da smo proširili definiciju da obuhvati i one koji su postigli neke profesionalne uspjehe. To jeste, da tako kažem, 'jednokratna' organizacija u smislu da se okupila oko ove ideje. Pokretač projekta je Omladinska informativna agencija sa sjedištem u Sarajevu, uz pokroviteljstvo specijalnog predstavnika Evropske unije, da se na neki način čuje glas mladih eksperata iz oblasti gdje se tradicionalno glas ovih eksperata ne čuje – četiri oblasti: javna uprava, vladavina prava, borba protiv korupcije, obrazovanje i ekonomija.
RSE: Niste se samo okupili i „ispričali“, nego će vaša diskusija biti pretočena u dokument.
Ćudić: Naravno. Dokument će biti prezentiran 5. jula u Sarajevu, domaćim vlastima, gdje su pozivnice otišle zaista na veliki broj adresa predstavnika svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini. Nakon toga, predstavnici Inicijative odlaze u Brisel na već zakazane sastanke, gdje će prezentirati dokument sa identifikovanim ciljevima u oblastima koje sam spomenula i vrlo konkretnim mjerama kako ih ti mladi ljudi vide, koje mjere bi doprinijele postizanju tih ciljeva i generalno kretanju ka Evropi i formiranju, možda ću preambiciozno reći – jedne funkcionalnije države sa zdravijom ekonomskom klimom, prije svega države koja poštuje prava sviju. Znači, radi se o jednom ozbiljnom dokumentu, ustvari dva dokumenta. Jedan puno opširniji, sa nizom mjera, a naravno i jedan summary dokumenta, gdje se može vidjeti pravac kretanja za kojeg ovi mladi ljudi u Bosni i Hercegovini misle da je neophodan da bi se BiH pridružila Evropi.
RSE: Jesu li ovi dokumenti već urađeni?
RSE: Koliko su, prema vašem mišljenju, mladi u Bosni i Hercegovini snaga za promjene, a koliko to oni zaista u praksi pokazuju?
Ćudić: Neupitno je da je Bosna i Hercegovina i mladi BiH, ne samo mladi - čitavo stanovništvo - izuzetno apatično. Ključni problem je, mislim, nedostatak povjerenja u vlast i vladajuće strukture, te imamo i mali broj mladih ljudi koji glasaju. Također, neaktivizam mladih u političkoj sferi. Ja se nadam da će ovakvi projekti doprinijeti mijenjanju te situacije. Generalno, kada date mladim ljudima prostora da promišljaju o jako važnim pitanjima, usudila bih se reći da su tih sto ljudi na Jahorini za dva dana uspjeli identifikovati ciljeve i čak predložiti neke mjere, i složiti se, prije svega, o pravcu u kom Bosna i Hercegovina treba da se kreće, mnogo uspješnije nego što su to uspjeli političari u proteklih godinu dana – konkretno – nemogućnost formiranja vlasti na državnom nivou. Znači, jesu mladi pasivni u svakom slučaju, ali to nije nešto s čime se trebamo pomiriti i jednostavno tako baratati tim podatkom, već nešto na čemu se definitivno može raditi
