Sud Bosne i Hercegovine donio je u utorak prvu presudu u kojoj su Husein Erdić, Midhat Trako, Nevad Hušidić i Merim Keserović osuđeni na zatvorsku kaznu za krivično djelo protivzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama. No, hoće li zatvorske kazne od godinu do tri i po godine za četvoricu optuženih biti dovoljan motiv da mladi ljudi iz BiH ne odlaze na strana ratišta?
Prva presuda za odlazak bh. državljana na strana ratišta je izrečena, a sudski proces je, za pravosudne institucije Bosne i Hercegovine, bio više nego ubrzan. Nešto više od pet mjeseci je trajalo iznošenje dokaza i tužilaštva i odbrane, pa je, kako ocjenjuju analitičari, nedvosmisleno da je sve upućivalo da su Husein Erdić, Midhat Trako, Nevad Hušidić i Merim Keserović počinili krivično djelo protivzakonitog formiranja i pridruživanja stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama.
No, hoće li zatvorske kazne od godinu do tri i po godine za četvoricu optuženih biti dovoljan motiv da mladi ljudi iz BiH ne odlaze na strana ratišta? Profesor sa Odsjeka za sigurnosne i mirovne studije sarajevskog Fakulteta političkih nauka Vlado Azinović, odgovara da neće, a navodi i zašto:
„Jer država sama ne može rješavati ovaj problem. Mi imamo smanjen broj odlazaka u Siriju u proteklih nekoliko mjeseci i od jačine motivacije zavisiće da li će se ti odlasci nastaviti, ali isto tako imamo i pokazatelje da ljudi odlaze. Odlaze cijele porodice i u većini slučajeva nikakav zakon i nikakve represija te ljude neće odvratiti od onoga što oni doživljavaju kao svoju misiju u životu“, navodi Azinović.
Iz Bosne i Hercegovine je na strana ratišta, prvenstveno na sirijsko, otišlo nešto više od 200 osoba i to u periodu od 2011. do ove godine; 46 je poginulo, a neki od njih su se i vratili. Trend odlaska na strana ratišta je u opadanju, posebno nakon što je BiH prošle godine usvojila Zakon o zabrani odlaska na strana ratišta. Kako navode u državnim institucijama, strukture vlasti su uradile sve kako bi se ova pojava spriječila i kaznila.
„Došli smo do zaključaka koje smo prije petnaeset dana proslijedili u oba doma Parlamenta Bosne i Hercegovine gdje smo tražili da sada mora reagovati društvo. Moraju reagovati i roditelji i škola i vjerske zajednice i nevladin sektor. Jednostavno mislim da je država učinila dosta, mislim da to je to“, poručuje predsjedavajući Komisije za sigurnost bh. parlamenta Sifet Podžić.
No, je li dovoljno donošenje zakona ili sudski procesi da mlade osobe ne idu na strana ratišta, prvenstveno ako se u obzir uzme činjenica da je najveći broj njih bez srednje školske spreme ili iz socijalno ugroženih porodica? Dakle, pored vjerskih, ekonomski razlozi su među osnovnim motivima zbog kojih se bh državljani odlučuju ići na strana ratišta. To, kako navodi Adis Arapović iz Centara civilnih inicijativa, treba pod hitno promijeniti.
„Svima je jasno da su najčešće žrtve ovakve obmane mladi, besperspektivni ljudi. Dakle, ljudi koji ne vide dublje smisao u životu, s obzirom da su ili neobrazovani ili neškolovani, ili da ne vide dublji smisao djelovanja i borbe za egzistenciju u vlastitoj zemlji, pa pokušavaju tu vlastitu životnu prazninu popuniti ovakvim ekstremnim aktivnostima. Država treba osigurati ljudima volju za životom u vlastitoj zemlji, da im osigura perspektivu, ekonomsku, obrazovnu, socijalnu i kulturološku i onda neće biti potrebe da se praznine u životima popunjavaju terorističkim egzibicijama“, kaže Arapović.
Denis Hadžović, iz Centra za sigurnosne studije dodaje:
„Mnogo više se svi zajedno moramo uključiti u borbu protiv terorizma da bi te mlade uvjerili da to nije njihova budućnost i da to nije način da utiču na dešavanja u našem društvu i na globalnom nivou“, ističe Hadžović.
Već nekoliko sedmica, država Bosna i Hercegovina se priprema i za eventualni dolazak izbjeglica iz Sirije, i to ne samo na humanitarnoj osnovi. Kako saznajemo, sve policijske agencije su u pripravnosti da reaguju u slučaju da među njima i onih koji su se borili na sirijskom ratištu ili su pripadnici tzv. Islamske države.
