Nusret Imamović, radikalni vehabijski vođa iz Gornje Maoče, na specijalnoj je globalnoj listi terorista američkog State Departmenta. Tako je Bosna i Hercegovina i zvanično u međunarodnim krugovima postala zemlja izvoznik terorista. Imamović od decembra prošle godine boravi u Siriji i Iraku, gdje se pridružio frakciji poznatijoj kao al-Nusra, bliskoj Al Kaidi.
Nekoliko radikalnih organizacija i pojedinaca od srijede uveče su na posebnoj listi američkog State Departmenta zbog terorističkih aktivnosti i veza sa mrežom na Bliskom istoku i u svijetu.
"Nusret Imamović je bosanski teroristički lider koji operiše u Siriji. Nakon što je došao, Imamović je aktivno podržao nasilni ekstremizam i vjeruje se da se sada bori u redovima al-Nusra fronta", obrazloženo je na web stranici State Departmenta.
Na Nusreta Imamovića, kao i dvije organizacije i još devet osoba biće primijenjene sankcije SAD-a. Biće im zamrznuta imovina i oni će biti predmetom borbe protiv terorizma.
Imamović je na ratište u Siriju otišao krajem decembra prošle godine. Osim njega, u Siriju su otišli brojni ratnici, od kojih je dobar dio izgubio život. Gotovo svakodnevno stižu informacije da državljani Bosne i Hercegovine ginu na ratištima u Siriji i Iraku.
I dok se jedan dio bh. ratnika, kojih se tvrdi da ih ima više od 300, priključio militantima Islamske države, Imamović je otišao u suprotnu frakciju, u pokret Džebhatun Nusra, poznatiji kao al Nusra, blizak Al Kaidi.
Nusret Imamović je nekoliko puta hapšen u Bosni i Hercegovini. Povezivan je i sa napadom na ambasadu SAD koji je izveo Mevlid Jašarević. Imamović, kad god je imao priliku, kritikovao je uređenje BiH. Smatrao je da demokratija ljudima nije donijela dobro, te da se jedino šerijatom mogu kvalitetno urediti društva.
"Silovanja i klanja, masovna ubijanja i zločini, počeli su onda kad je nestalo islamske vakse. Istorija pokazuje da je šerijat ono za što će se ljudi opredijeliti, za što su se počeli opredjeljivati još davno u Zapadnoj Evropi, čitavo prošlo stoljeće, i stoljeće prije toga. Ko god je došao u dodir sa islamom, izvornim islamom, zažalio je za činjenicom ili zbog činjenice što su muslimani u stagnaciji. Koliko tek trebamo mi da žalimo, i koliko su ljudi izgubili zbog stagnacije islama!?", rekao je Imamović na jednom skupu u Tuzli.
Opravdavao je i samoubilačke napade. Na portalu putvjernika.com svojevremeno je napisao:
"Ovakav vid borbe ne smatramo zabranjenim, ali isto tako ne mislimo da ga treba koristiti kao što se koristi klasično uobičajeno oružje, nego samo izuzetnim prilikama i situacijama."
A zbog toga je delegat u Domu naroda državnog Parlamenta Mehmed Bradarić smatrao opravdanim njegovo hapšenje.
"Imate Nusreta Imamovića koji kaže vrlo javno da samoubilački napadi nisu zabranjeni, samo ih treba iskoristiti u pravo vrijeme - i desi nam se Bugojno", poručio je tada Bradarić.
U terorističkom napadu koji je izveo sljedbenik radikalnih islamskih pokreta Haris Čaušević zvani Oks na policijsku stanicu u Bugojnu ubijen je policajac Tarik Ljubuškić, a jedna policajka ranjena.
Bosna i Hercegovina ima zakon kojim se kažnjavaju oni koji idu na strana ratišta, kao i oni koji organizuju takve odlaske ili ih finansijski pomažu. Upravo ovakve odredbe jučer je jednoglasno usvojilo i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija. Na sastanku kojim je predsjedavao američki predsjednik Barak Obama, pozvane su sve države da zakonski riješe ovu oblast.
"Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja koja je uspjela da donese zakon kada je u pitanju učešće građana Bosne i Hercegovine na ratištima drugih, u paravojskama, parapolicijama. Mislim da ovo pitanje u Bosni i Hercegovini zahtijeva jednu širu društvenu aktivnost. Ljudi koji odlaze u paravojske, parapolicije, na razna svjetska ratišta, pa i na ovo ratište o kojem je riječ u konkretnom slučaju, štete prije svega sebi, zatim svojim porodicama, a onda i državi Bosni i Hercegovini", navodi Šefik Džaferović, državni poslanik i član Komisije za odbranu i sigurnost Parlamenta Bosne i Hercegovine.
No, o ovoj odluci da Nusret Imamović bude na specijalnoj listi terorista State Departmenta, u zvaničnim institucijama BiH nismo našli adekvatne sagovornike.
"Nisam siguran da je Nusret Imamović osoba koja zavrjeđuje toliki tretman kakav je dobio stavljanjem na ovu listu. Pomalo se stvara psihoza kakva je vladala u svijetu nakon terorističkih napada 11. septembra 2001., i mislim da se u tom kontekstu i vrši jedno pregrupiranje, i na međunarodnoj sceni. To naravno ne znači da se protiv Islamske države i zla koje ona nosi ne treba boriti i koordiniranim naporima, ali sve to što se događa u Iraku i Siriji, događa se već dvije ili tri godine", ocijenjuje analitičar Vlado Azinović.
Zbog činjenice o 20 poginulih bh. državljana na ratištima u Siriji i Iraku i preko 300 onih koji se tamo bore, Bosna i Hercegovina je prema statistici koju je objavila američka Centralna obavještajna agencija na četvrtom mjestu u svijetu po broju članova ekstremističke organizacije Islamska država u odnosu na ukupan broj stanovnika. Tačnije, 92 ratnika na milion stanovnika.
