Region zapadnog Balkana značajna je tranzitna zona ilegalnih migracija, posebno za one koji pokušavaju da stignu do zapadne i sjeverne Evrope, a Srbija je i dalje glavni tranzitni centar, sa gotovo 121.000 prelazaka u 2022. godini.
Ovo je jedan od nalaza Izvještaja o migracijama, koji je Međunarodna organizacija za migracije (IOM) predstavila 7. maja u Bangladešu, zemlji koja se suočava sa ključnim migracionim izazovima.
Kako navode autori Izvještaja, došlo je značajnih promjena u globalnim obrascima migracija, uključujući rekordan broj raseljenih i značajan porast međunarodnih novčanih transfera.
Neregularne migracije iz, ka i kroz jugoistočnu i istočnu Evropu, najčešće uz pomoć krijumčara, ključni su izazov u borbi protiv ilegalnih migracija.
U deset godina najviše migranata umrlo i nestalo 2023.
Ruta neregularnih migracija u Evropsku uniju preko zapadnog Balkana, konkretno kroz Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, bilježi porast od 2018. godine.
"Region zapadnog Balkana je značajna tranzitna zona i karakteriše ga mješoviti tok migracija, posebno za migrante koji pokušavaju da stignu do Zapadne i Sjeverne Evrope. Srbija je i dalje glavni tranzitni centar, sa gotovo 121.000 u 2022. godini", kaže se u Izvještaju.
Tokom prošle godine u prihvatnim i centrima za azil u Srbiji evidentirano je 108.808 migranata, saopštio je Komesarijat za izbjeglice i migracije u godišnjem januarskom izvještaju.
To je za 12 odsto manje u odnosu na 2022. godinu.
Precizira se da su najzastupljenije države porijekla migranata Sirija (45,7 odsto) Avganistan (22,2) Maroko (6,3) i Pakistan ( 4,8 odsto), te da je među njima bilo najviše punoljetnih muškaraca (86,2 odsto).
Migranti, po dolasku na zapadni Balkan, najčešće se kreću preko Sjeverne Makedonije, Srbije, a zatim pokušavaju da u Evropsku uniju uđu preko mađarske granice.
Među najbrojnijim narodima koji na Balkan dolaze su Avganistanci, Sirijci i Pakistanci.
"Period tranzita migranata koji prolaze kroz zapadni Balkan bio je kraći u 2022. godini, i provodili su manje dana u svakoj zemlji u odnosu na prethode godine".
Ukazuje se da su zemlje poput Bjelorusije, takođe u posljednjih nekoliko godina bile tranzitne zone za migrante koji pokušavaju da stignu do Evropske unije. U ovoj zemlji je primjećena zloupotreba migranata kao političkog oružja, takozvana "instrumentalizacija" migranata.
Generalna direktorica IOM-a, Amy Pope je, predstavljajući izvještaj kazala da je, u svijetu koji se suočava sa neizvjesnošću, razumijevanje migracija ključno za donošenje odluka i za efikasne političke odgovore.
"Svjetski izvještaj o migracijama unaprjeđuje to razumijevanje, osvjetljavajući dugotrajne trendove i nastale izazove.“
U Izvještaju se ističe da su međunarodne migracije i dalje pokretač ekonomskog rasta.
"To potvrđuje porast od više od 650 procenata u međunarodnim doznakama od 2000. do 2022. godine, odnosno sa 128 milijardi dolara na 831 milijardu dolara".
Rast je nastavljen uprkos predviđanjima mnogih analitičara da će ovi transferi biti značajno smanjeni zbog COVID-19.
Od ukupno 831 milijarde dolara, 647 milijardi su poslali migranti u zemlje s niskim i srednjim prihodima.
"Ovi iznosi mogu činiti značajan dio bruto domaćih proizvoda tih zemalja, a globalno gledano nadmašuju strana direktna ulaganja u te zemlje, kazala je Pope.
U izvještaju se apostrofira da, iako međunarodne migracije i dalje pokreću ljudski razvoj, izazovi i dalje postoje.
"Sa procijenjenih 281 milion međunarodnih migranata širom svijeta, broj raseljenih osoba zbog sukoba, nasilja, katastrofa i drugih razloga porastao je na najviše nivoe u modernim zapisima i iznosi 117 miliona, što ukazuje na hitnost rješavanja kriza raseljavanja".
U izvještaju se naglašava da su migracije, sastavni dio istorije.
Većina migracija je, ukazuje se, redovna, sigurna i regionalno fokusirana, direktno povezana sa boljim mogućnostima za život.
Ipak, kako navode, dezinformacije i politizacija su zamaglili javni diskurs, zahtijevajući jasan i tačan prikaz dinamike migracije.
"Odabirom Dake, kao mjesta za predstavljanje izvještaja, IOM ne samo da ističe napore zemlje u podršci ranjivim migrantima i njegovanju puteva za redovnu migraciju, već́ prepoznaje važnu ulogu Bangladeša u oblikovanju globalnog migracionog diskursa i politike".
"Cilj Izveštaja je da pomogne u razbijanju mitova, pruži kritične uvide i inspiriše akciju u suočavanju sa izazovima i mogućnostima ljudske mobilnosti. Nadamo se da će inspirisati da se iskoristi potencijal migracije kao pokretača ljudskog razvoja i globalnog prosperiteta", zaključila je Pope.
