U Vladi odgovaraju da je pomalo čudno da predsjednik države komunicira sa Vladom preko poruka izrečenih pred stranim ambasadorima.
Na prigodnom domjenku za diplomatski kor akreditiran u Hrvatskoj na Brijunima, predsjednik Mesić oštro je ovog vikenda prozvao hrvatsku Vladu:
„Neću komentirati sjednicu Vijeća sigurnosti o našoj suradnji s Haškim sudom, osim što ću reći da nismo smjeli dopustiti da dođemo u takvu situaciju. Naprosto nismo smjeli. Ako se već govori o tome čiji talac Hrvatska smije ili ne smije biti, onda ova zemlja, po mojem dubokom uvjerenju, u prvom redu ne smije biti talac pomanjkanja političke volje svoje vlasti da uradi sve ono – naglašavam sve – na što je obvezuje ustavni Zakon o suradnji s Haškim tribunalom.“
Vanjskopolitički savjetnik hrvatskog predsjednika Tomislav Jakić pojasnio je za naš radio razloge Mesićeve ljutnje. Suradnja sa Haškim tribunalom jedan je od ključnih kriterija po kojem se procjenjuje naša sposobnost i podobnost za ulazak u Europsku uniju, dakle radi se o vanjskopolitičkom pitanju. Ujedno je to i pitanje nacionalne sigurnosti, jer se govori o dokumentima kojih ima ili nema, a i jedno i drugo su područja ustavnih ovlasti predsjednika Republike, podsjeća naš sugovornik:
„Iz toga slijedi da bez obzira postoji li formalna obveza državnih institucija da predsjednika konstantno izvještavaju o tome kako teče suradnja s Haškim sudom, njihova stvarna politička obveza da to čine postoji, a državne institucije to ne rade.“
Uredu predsjednika Mesića nikada nije dostavljen primjerak Vladinog izvješća o administrativnoj istrazi o tzv. topničkim dnevnicima, kaže gospodin Jakić:
„Točno je i to da je predsjednik ono što je saznao, saznao na zajedničkom sastanku, kojeg je imao sa glavnim tužiteljem Brammerzom i sa ministrom pravosuđa Šimonovićem. Dakle, on je tom prilikom čuo vrlo jasno, koncizno i suvislo obje strane i na temelju toga je formirao svoje stanovište.“
U Vladi su odbacili Mesićeve optužbe. Vlada u potpunosti ispunjava sve obveze prema Ustavnom zakonu o suradnji sa Haškim tribunalom, kazala je medijima potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor:
Foto: Enis Zebić
„U svakom trenutku, predsjednik Republike Hrvatske, gospodin Mesić, može imati podatke. Možda je nedovoljno informiran o onome što je učinjeno. Mislim da je dobro čuvati se bilo kakve izjave koja bi nam u ovom trenutku možda mogla otežati položaj.“
Profesor međunarodnog kaznenog prava i haški ekspert Ivo Josipović, jedan je od onih koji tvrde da haško tužiteljstvo inzistira na dostavi ovih dokumenata kako bi našlo alibi za loše pripremljenu optužnicu za „Oluju“, a sam ne vidi neku veliku dokaznu težinu u tim dokumentima, jer – uz ostalo – na terenu u Kninu moglo se vidjeti da grad nije razoren u granatiranju. Međutim, to ne opravdava ponašanje Vlade, koja je u cijeloj priči vezanoj uz „topničke dnevnike“ pokazala nevjerodostojnost i nekonzistentnost:
„Naime, najprije se tvrdilo kako ,dnevnika‘ ima, pa kako ,dnevnika‘ nema, pa onda kako nekih ima, ali se nisu našli i tako dalje. Prema tome, od početka Vlada nije bila konzistentna u svojim izjavama. Za Hrvatsku bi bilo najbolje uvijek točno detektirati stvari, pa i kad je riječ o problemima. Iskreno partnerstvo je uvijek najbolje. Mislim da je to glavinjanje Vlade – danas imamo, sutra nemamo, zapravo naškodilo cijeloj poziciji hrvatske države i vjerodostojnosti Hrvatske u međunarodnoj zajednici.“
Na prigodnom domjenku za diplomatski kor akreditiran u Hrvatskoj na Brijunima, predsjednik Mesić oštro je ovog vikenda prozvao hrvatsku Vladu:
„Neću komentirati sjednicu Vijeća sigurnosti o našoj suradnji s Haškim sudom, osim što ću reći da nismo smjeli dopustiti da dođemo u takvu situaciju. Naprosto nismo smjeli. Ako se već govori o tome čiji talac Hrvatska smije ili ne smije biti, onda ova zemlja, po mojem dubokom uvjerenju, u prvom redu ne smije biti talac pomanjkanja političke volje svoje vlasti da uradi sve ono – naglašavam sve – na što je obvezuje ustavni Zakon o suradnji s Haškim tribunalom.“
Vanjskopolitički savjetnik hrvatskog predsjednika Tomislav Jakić pojasnio je za naš radio razloge Mesićeve ljutnje. Suradnja sa Haškim tribunalom jedan je od ključnih kriterija po kojem se procjenjuje naša sposobnost i podobnost za ulazak u Europsku uniju, dakle radi se o vanjskopolitičkom pitanju. Ujedno je to i pitanje nacionalne sigurnosti, jer se govori o dokumentima kojih ima ili nema, a i jedno i drugo su područja ustavnih ovlasti predsjednika Republike, podsjeća naš sugovornik:
Iz toga slijedi da bez obzira postoji li formalna obveza državnih institucija da predsjednika konstantno izvještavaju o tome kako teče suradnja s Haškim sudom, njihova stvarna politička obveza da to čine postoji, a državne institucije to ne rade.
„Iz toga slijedi da bez obzira postoji li formalna obveza državnih institucija da predsjednika konstantno izvještavaju o tome kako teče suradnja s Haškim sudom, njihova stvarna politička obveza da to čine postoji, a državne institucije to ne rade.“
Uredu predsjednika Mesića nikada nije dostavljen primjerak Vladinog izvješća o administrativnoj istrazi o tzv. topničkim dnevnicima, kaže gospodin Jakić:
„Točno je i to da je predsjednik ono što je saznao, saznao na zajedničkom sastanku, kojeg je imao sa glavnim tužiteljem Brammerzom i sa ministrom pravosuđa Šimonovićem. Dakle, on je tom prilikom čuo vrlo jasno, koncizno i suvislo obje strane i na temelju toga je formirao svoje stanovište.“
U Vladi su odbacili Mesićeve optužbe. Vlada u potpunosti ispunjava sve obveze prema Ustavnom zakonu o suradnji sa Haškim tribunalom, kazala je medijima potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor:
„U svakom trenutku, predsjednik Republike Hrvatske, gospodin Mesić, može imati podatke. Možda je nedovoljno informiran o onome što je učinjeno. Mislim da je dobro čuvati se bilo kakve izjave koja bi nam u ovom trenutku možda mogla otežati položaj.“
Možda je nedovoljno informiran o onome što je učinjeno. Mislim da je dobro čuvati se bilo kakve izjave koja bi nam u ovom trenutku možda mogla otežati položaj.
Profesor međunarodnog kaznenog prava i haški ekspert Ivo Josipović, jedan je od onih koji tvrde da haško tužiteljstvo inzistira na dostavi ovih dokumenata kako bi našlo alibi za loše pripremljenu optužnicu za „Oluju“, a sam ne vidi neku veliku dokaznu težinu u tim dokumentima, jer – uz ostalo – na terenu u Kninu moglo se vidjeti da grad nije razoren u granatiranju. Međutim, to ne opravdava ponašanje Vlade, koja je u cijeloj priči vezanoj uz „topničke dnevnike“ pokazala nevjerodostojnost i nekonzistentnost:
„Naime, najprije se tvrdilo kako ,dnevnika‘ ima, pa kako ,dnevnika‘ nema, pa onda kako nekih ima, ali se nisu našli i tako dalje. Prema tome, od početka Vlada nije bila konzistentna u svojim izjavama. Za Hrvatsku bi bilo najbolje uvijek točno detektirati stvari, pa i kad je riječ o problemima. Iskreno partnerstvo je uvijek najbolje. Mislim da je to glavinjanje Vlade – danas imamo, sutra nemamo, zapravo naškodilo cijeloj poziciji hrvatske države i vjerodostojnosti Hrvatske u međunarodnoj zajednici.“
