Avni Mazreku, politički analitičar iz Prištine, za ‘Zašto?’ objašnjava šta otežava ponovno otvaranje pitanja demarkacije granice sa Crnom Gorom i reviziju sporazuma iz 2015. -- što Podgorica odbija -- kao i kakve bi posjedice to imalo na evropske integracije.
- Ratifikacija
Problem demarkacije granice između Kosova i Crne Gore je još uvijek unutrašnje političko pitanje na Kosovu.
Zvanično, nije bilo nikakvog spora između vlada Kosova i Crne Gore.
Dvije vlade su se dogovorila da zaključe sporazum o demarkaciji međusobne granice i sporazum je već ratificirao Parlament Crne Gore ali ga do sada nije ratificirao kosovski parlament.
- Konsenzus
Čak šta više, ovo vidim kao unutrašnji problem, kao što sam rekao, i zbog činjenice da Kosovo do sada nije postiglo kompromis između političkih partija u Parlamentu.
Kakva god bila pozicija jedne ili više političkih partija po pitanju demarkacije granice, vjerujem da postoji portreba za konsenzusom među svim političkim partijama zastupljnim u parlamentu, i to uključuje manjinske partije, kao što je Srpska lista.
Prije skakanja na otvaranje pregovora sa Crnom Gorom Kosovu je potreban konsenzus među političkim partijama u Parlamentu.
- Agenda
Naravno da je moguće postići ovaj dogovor, ali političke partije ili politički establišment mora biti zreliji kako bi se prioritizirali interesi Kosova umjesto prioritiziranja sopstvenih interesa.
Kada to kažem, na umu imam čitavu političku agendu, jer Kosovo nema jednostavnu političku agendu pred sobom.
- Državnost
Kosovo ne uspijeva postati članica međunaordnih organizacija a znamo da se državnost uglavnom artikulira kroz članstvo u međunarodnim organizacijama.
Kosovo je bilo veoma uspješno u priznavanju od strane pojedinačnih država ali to ne garantuje normalnu zastupljenost u međunarodnim organizacijama.
Međunarodne organizacije su ključne za državnost Kosova u ovom momentu. Na primjer, Kosovo nije uspjelo postati član UNESCO-a.
- Odluke
Kosovo će imati velike poteškoće u nastojanju da postane članica međunardnih organizacija kao što su Ujedinjeni narodi, Vijeće Evrope, Intrepol i druge međunarodne organizacije.
Zbog toga mislim da je vizna liberalizacija samo jedno pitanje u ovom smislu a demarkacija granice je ključni element u ovom procesu.
Process liberalizacije viza je potpuno bokiran i neće biti odblokiran dok se Sporazum o demarkaciji granice sa Crnom Gorom ne ratificira u kosovskom parlamentu što opet ne znači da će Kosovo automatski dobiti bezvizni režim sa Evropskom unijom zbog načina kako se donose odluka u EU.
- Odlučivanje
Jako je teško ocijenti kada će Kosovo imati noramalan odnos sa Evropskom unijom.
Kosovu još uvijek nedostaje priznanje od pet članica EU.
Proces odlučivanje se uglavnom dešava u međudržavnim tijelima EU kao što je Evropsko vijeće i Vijeće Evropke unije.
- Strateška politika
Kada je u pitanju proces vizne liberalizacije, znamo da će konačnu odluku donijeti Vijeće Evropske unije i mogu je blokirati četiri zemlje koje bi predstavljajle 35 posto evropskog stanovništva.
Srećom po Kosovo, ovih pet zemlaja ne predstavljaju 35 posto evropskog stanovništva ali je ipak moguće stvoriti manjinski mehanizam za blokiranje ove odluke.
Ovo nam govori da je za Kosovo presudno da sarađuje sa ovih pet zemalja i da ima više stratešku politiku po pitanju članstva Kosova u međunarodnim organizacijama.
