Ljudska prava Roma, LGBT osoba, žena, nacionalnih manjina u Crnoj Gori, Srbiji i na Kosovu bila su među najugroženijim i u 2014. godini, a takvo stanje i pored određenih pomaka nijesu značajano popravili ni evroatlantski integracioni procesi u sve tri države, glavni je zaključak konferencije organizovane u okviru projekta "Umrežavanja civilnog društva u vezi sa ugroženim ljudskim pravima u Srbiji, Crnoj Gori i Kosovu".
Tri države dijele iste probleme kada je riječ o ugroženosti i diskriminaciji navedenih manjinskih grupa ali i poneku specifičnost što dodatno usložnjava njihov položaj.
Homofobija, diskriminacija Roma i LGBT osoba, diskriminacija osoba sa hendikepom i dalje nedovoljna zastupljenost žena u politici, mobing neke su od pojava kojima su u kontinuitetu izložene najugroženije grupe građana u Crnoj Gori, Srbiji i na Kosovu. Prema ocjeni članica regionalne koalicije KORAK, Institucije u sve tri države i pored određenih uglavnom pomaka u usvajanju evropskih zakona o antidiskriminaciji i dalje nedovoljno procesuiraju i kažnjavaju odgovorne za počinjena krivična djela ili prekršaja iz te oblasti.
Što se Crne Gore tiče po mišljenju Daliborke Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje u 2014. Godini najugroženija su bila prava LGBT zajednice ali i drugih
"To su definitivno prava LGBT populacije koja i dalje bez obzira na nekoliko uspješno organizovanih povorki ponosa ostaju ostaju osobe koje su i dalje pod snažnim udarima ksenofobije , zatm žene u društveno političkom životu koje su ove godine imale i najveći stepen udara mizoginije i svakako prava osoba sa invaliditetom gdje u suštini poslije jednog perioda snažne zakonodavne inicijative i fokusa na stvaranju ambijenta za unaprjeđenje njihovih prava, doživaljavamo jednu stagnaciju ako ne i nazadak jer je očigledno da se ti zakoni ne provode."
Milan Antonijević iz Jukoma kaže za naš program da je i u Srbiji situacija veoma slična kao u Crnoj Gori i na Kosovu, uz određene specifičnosti zbog kojih je kako ukazuje ova godina sa apekta zaštite ljudskih parava gotovo izgubljena:
"Na prvom mestu zbog toga što niko ko je želeo da pred sudom zaštiti svoja prava to nije mogao učiniti u jednom dugom periodu jer smo kraj godine izgubili u ovom štrajku advokata i nemogućnosti resornog ministarstva da postigne sa njima dogovor a početak godine izgubili smo u toj reformi pravosuđa gde mi konkretno nismo mogli da pronađemo neke slučajeve koje smo pokrenuli povodom kršenja judskih prava jer su zbog promene nadležnosti oni lutali od jednog do drugog suda. To je taj dakle institucionalni okvir od početka godine koji smo izgubili i u kojem mi nijesmo mogli da ostvarimo prava."
Na konferenciji nije bilo predstavnika Kosova ali Daliborka Uljarević zaključuje da su problemi u pogledu ljudskih prava gotovo identični u sve tri države
"Predstavnik Kosova zbog tehničkih razloga u posljednjem trenutku nije mogao da dođe ali naša komunikacija ukazuje da je situacija vrlo slična i to nas je negdje i povezalo na početku koncipiranja ovog projekta . Mi se naprosto suočavamo sa istim autoritarnim društveno političkim sistemima u kojima je moderni koncept ljudskih prava još uvijek jedna nepoznanica i u kojima je čovjek u smislu onoga što on nosi kao svoje obilježje prihvatljiv samo u onoj mjeri u kojoj se on uklapa u takozvani mejnstrim a apsolutno ne postoji empatija prema različitostima, prema drugačijem izrazu u bilo kom pogledu i to je problem koji se sada mnogo više naglašava upravo zbog toga što to nameće proces evropskih integracija i pridruživanja."
I u Evropskoj Komisiji primjećuju da je stanje ljudskih prava u Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu manje više na istom nivou kao i da institucije moraju mnogo više da urade kako bi bile spremne da djeluju po zakonima koje su usvojile.
Govoreći o stanju u Crnoj Gori, predstavnica EK u Podgorici Barbara Rotovnik ukazala je na to koje su sve grupe i dalje ugrožene a kao jedan od primjera navodi prisustvo žena u politici, konkretno u parlamentu
"U crnogorskoj skupštini žena je trenutno 13 procenata i nije potrebno puno diskusije oko toga da je nama svima jasno da su potrebni dodatni napori. Podatak koji sam navela je čak ispod svjetskog prosjeka koji je 21, 8 posto dok je EU prosjek 31 % i Evropski parlament u aktuelnom sastavu ima 37 procentnu zastupljenost žena."
