Mađarski parlament izglasao je u ponedjeljak ratifikaciju švedske kandidature za pridruživanje Sjevernoatlantskom savezu (NATO), čime je prekinuto više od 18 mjeseci odgoda koje su frustrirale savez dok se nastoji proširiti kao odgovor na ruski rat u Ukrajini, javio je AP.
Glasanje, koje je prošlo sa 188 glasova za i šest protiv, došlo je kao kulminacija višemjesečnih "natezanja" mađarskih saveznika kako bi uvjerili tamošnju vladu da skine blokadu članstva Švedske.
Vlada premijera Viktora Orbana podnijela je parlamentu protokole za odobravanje ulaska Švedske u NATO u julu 2022. godine, ali je stvar zapela u parlamentu zbog protivljenja zastupnika vladajuće stranke.
Za prijem novih zemalja potrebna je jednoglasna potpora svih članica NATO-a, a Mađarska je posljednja od 31 članice saveza koja je dala podršku otkako je Turska ratificirala zahtjev prošlog mjeseca.
Švedski premijer Ulf Kristersson nazvao je to "povijesnim danom".
"Spremni smo preuzeti svoj dio odgovornosti za sigurnost NATO-a", napisao je Kristersson na X-u, ranije poznatom kao Twitter.
"Pozdravljam glasanje mađarskog parlamenta za ratifikaciju članstva Švedske u NATO-u. Sada kada su svi saveznici odobrili, Švedska će postati 32. NATO saveznik. Članstvo Švedske će nas sve učiniti jačim i sigurnijim", naveo je na X-u Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a.
Američki ambasador u Budimpešti David Pressman je, nakon što je izišao iz parlamenta, rekao da će pristupanje Švedske NATO-u unaprijediti sigurnost Sjedinjenih Država i sigurnost saveza u cjelini te da je ratifikacija od strateškog značaja i za Mađarsku.
Orban, za kojeg AP navodi da je desničarski populist koji je uspostavio bliske veze s Rusijom, rekao je da je kritika mađarske demokracije od strane švedskih političara pogoršala odnose između dviju zemalja i dovela do nevoljkosti među zastupnicima u njegovoj stranci Fidesz.
No, glasanje u ponedjeljak uklonilo je konačnu prepreku za članstvo za Švedsku koja je, zajedno sa susjednom Finskom, prvi put podnijela zahtjev za pridruživanje savezu u maju 2022. godine, samo nekoliko mjeseci nakon početka pune ruske invazije na Ukrajinu.
"Vojna suradnja Švedske i Mađarske i pristupanje Švedske NATO-u jačaju sigurnost Mađarske", kazao je Orban 26. februara.
Pritisci saveznika
Orban je kritizirao Europsku uniju i saveznike u NATO-u zbog pojačanog pritiska na njegovu vladu posljednjih mjeseci.
"Nekoliko ljudi pokušalo je izvana intervenirati u rješavanju naših sporova (sa Švedskom), ali to nije pomoglo, već je otežalo problem", rekao je Orban.
"Mađarska je suverena zemlja, ne tolerira da joj drugi diktiraju, bilo da se radi o sadržaju njenih odluka ili njenom vremenskom rasporedu", dodao je.
Prošlog vikenda dvostranačka skupina američkih senatora posjetila je Mađarsku i najavila da će podnijeti zajedničku rezoluciju Kongresu osuđujući mađarsko navodno demokratsko nazadovanje i pozivajući Orbanovu vladu da odmah povuče blokadu švedske transatlantske integracije.
Ali u petak se Ulf Kristersson, švedski premijer, sastao s Orbanom u glavnom gradu Mađarske gdje su, čini se, došli do odlučujućeg pomirenja nakon mjeseci diplomatskih napetosti.
Nakon sastanka, čelnici su najavili sklapanje sporazuma o obrambenoj industriji koji će uključivati mađarsku kupnju četiri mlažnjaka JAS 39 Gripen švedske proizvodnje i produljenje servisnog ugovora za postojeću flotu Gripena.
Orban je rekao da će dodatni borbeni avioni "značajno povećati naše vojne sposobnosti i dodatno ojačati našu ulogu u inozemstvu" te će poboljšati sposobnost Mađarske da sudjeluje u zajedničkim operacijama NATO-a.
"Biti članica NATO-a zajedno s drugom zemljom znači da smo spremni umrijeti jedni za druge", rekao je Orban.
"Dogovor o obrambenim i vojnim kapacitetima pomaže u obnovi povjerenja između dviju zemalja", dodao je mađarski premijer.
Potreban još potpis novoizabranog predsjednika
Glasanje o pristupanju Švedske NATO-u u ponedjeljak bilo je samo jedno pitanje na dnevnom redu zastupnika u mađarskom parlamentu.
Održano je i glasanje o prihvaćanju ostavke predsjednice Katalin Novak, koja je odstupila ranije ovog mjeseca u skandalu nakon njene odluke da pomiluje muškarca osuđenog za prikrivanje niza seksualnih zlostavljanja djece.
Nakon što su prihvatili ostavku Novakovu, zastupnici su potvrdili Tamasa Sulyoka, predsjednika Ustavnog suda Mađarske, za novog predsjednika zemlje.
Službeno bi trebao preuzeti dužnost 5. marta. Mandat mađarskih predsjednika traje pet godina i njihova je uloga uglavnom reprezentativna.
Potreban je predsjednički potpis kako bi se službeno potvrdilo odobrenje švedske kandidature za članstvo u NATO-u, što se očekuje u sljedećih nekoliko dana.
Sulyoka je nominirala Orbanova stranka Fidesz, koja ima dvotrećinsku većinu u parlamentu.
Ustavni sud pod Sulyokaovim vodstvom donio je 2023. godine presudu na štetu Srednjoeuropskog univerziteta (CEU) koje je godinama djelovalo u Budimpešti, a od 2019. je moralo većinu svojih operacija preseliti u Beč.
Ustavni sud presudio je da univerzitet nije bilo žrtva kršenja zakona.
Orbanu, koji je zagovornik onoga što naziva "neliberalnim" oblikom vladavine, univerzitet je bio trn u oku jer je zastupao liberalne vrijednosti. Osnovao ga je i financirao američko-mađarski milijarder i filantrop George Soros.
