Zvaničnici na Havajima već godinama upozoravaju da su mačke "pogubne" za domaće divlje životinje jer su one njihov plijen. Najpogubnije su za male autohtone šumske ptica ali i ptice močvarice. Zbog mačaka su Havaji postali "svjetska prestonica izumiranja" autohtonih vrsta životinja, od ptica do havajskih foka monaha. Zašto?
Jedan od razloga zašto ima toliko mnogo mačaka na Havajima je taj što su ih donijeli prvi naseljenici.
Mačke su na Havaje došle 1700-ih na evropskim brodovima kada su naseljenici sa sobom donijeli pripitomljene životinje među kojima su bile i mačke. Životinje su služile za kontrolu nametnika i pravile društvo ljudima. Ostrvsko okruženje je prijalo mačkama i brzo su se prilagodile i razmnožile.
Takođe, mačke na Havajima nemaju prirodnih neprijatelja koji bi ih ugrožavali.
Honolulu je 1866. godine posjetio američki novinar i pisac Mark Twain i primijetio da na Havajima mačaka ima, već tada, i previše. U novinama Sacramento Union tada je napisao da je vidio "pitome mačke, mačke lutalice, žigosane mačke, usamljene mačke, grupe mačaka, jedinice mačaka, bataljone mačaka, pukove mačaka, vojske mačaka, mnoštvo mačaka, milione mačaka."
Prema procjenama iz 2015. godine Havajskog humanog društva (Hawaiian Humane Society) navodi se da na ostrvima živi oko 300.000 jedinki ove životinjske vrste.
Prvi doseljenici su cijenili prisustvo mačaka jer su one odlični lovci i mogle su da pomognu u kontroli populacije miševa i pacova koji su bili česti nametnici u poljoprivrednim zajednicama. Mačke su cijenjene jer su tjerale zmije ili druge manje predatore koji su pravili štetu za usjeve ili stoku. Za prve naseljenike mačke su bile korisne i dobrodošle u njihovim zajednicama.
Međutim, veliki broj mačaka na Havajima, neki sada vide kao problem.
Mačke lutalice na Havajima potomci su ili su i same odbačeni kućni ljubimci. Ali, zapravo one nisu sasvim odbačene jer većina njih ima najmanje jednog "upravnika kolonije" mačka, što je termin koji se koristi za osobe koje obezbjeđuju hranu, vodu, čak i medicinsku njegu mačkama lutalicama.
Upravnici kolonija ili njihovi prijatelji grade hranilice za mačke kojih su Havaji puni. Ove hranilice za mačke mogu izgledati bezopasno, napisao je magazin Vox, ali ono što ih čini spornim je činjenica da su ptice i mnoge druge autohtone havajske vrste ugrožene i na ivici izumiranja upravo zbog mačaka.
Ugroženost vrsta je bila razlog zašto je agencija za divlje životinjske vrste odlučila da zbrani hranjenje mačaka izvan šoping centara. Mačke je dozvoljeno hraniti širom ostrva, osim u lukama.
Ovakva odluka je izazvala proteste u mjestu Vaikoloa, na Velikom ostrvu u aprilu 2023. kada se okupilo oko 50 ljudi koji su nosili velike vreće mačije hrane. Hrana nije privukla samo mačke već i havajsku vrstu guske, nene koja je državni simbol i ugrožena vrsta zaštićena federalnim zakonom.
Ovaj protest je rasplamsao debate između zagovornika hranjenja mačaka i ekologa na Havajima. Aktivisti žele da nastave da hrane kolonije mačaka na ostrvu i krive ekologe jer daju prednost jednoj životinjskoj vrsti u odnosu na drugu.
S druge strane, ekolozi tvrde da ljubitelji mačaka rade upravo isto to propagiranjem kolonija, navodeći da kada štitite mačke, strada više autohtonih vrsta.
Mnogi aktivisti koji brane mačke kažu kako ih treba nastaviti hraniti. Tvrde da mačke punih stomaka neće lutati uokolo i loviti domaće vrste, ulaziti u zgrade ili kopati po smeću. "One će biti manji problem ako ih hranite", rekla je Debbie Cravatta, koja vodi KARES agenciju za usvajanje kućnih ljubimaca na Velikom ostrvu. "Odgovor nije u izgladnjivanju."
Ali, u konačnici, mačke nisu problem, već ljudi koji ih izbacuju na ulice.
Mačke lutalice, pored toga što ubijaju lokalne vrste, mogu da prenesu i bolesti ljudima, ali i havajskim fokama monasima jer su uvijek glavni osumnjičeni zbog prenošenja toksoplazmoze. Toksoplazmoza je parazitska infekcija koja se najčešće prenosi u kontaktu sa mačijim izmetom i jedna je od najvažnijih antropozoonoza, bolesti koje se prenose sa životinja na ljude.
Desetine autohtonih havajskih vrsta nestaju posljednjih decenija, uključujući mnoge biljke, ptice i insekte. U oktobru je Američka služba za ribu i divlje životinje službeno proglasila 21 vrstu izumrlom u državi. Osam od tih vrsta su bile havajske ptice.
Kriza izumiranja vrsta dešava se širom planete, gdje čak milion vrsta polako idu ka ivici istrebljenja, ali Havaji su nulta tačka. Izgubili su više vrsta nego bilo koja druga država, što je jedan od razloga zašto je prozvana svjetskom prestonicom izumiranja vrsta.
Portal Catster, koji se bavi mačkama, donosi podatak kako su 33 vrste na Havajima izumrle kao žrtve dominacije mačaka na ostrvima.
Na Havajima je na stolu bio prijedlog zakona koji je trebao finansirati Odsjek za zemljište i prirodne resurse kako bi se izvršio službeni popis mačaka lutalica koje je bi zatim bile eliminisane trovanjem. Zakon je ukinut u zakonodavnom tijelu početkom 2022. i, za sada, neće ući u postupak.
Trenutno se na Havajima koristi metoda TNR, što znači "trap, neuter, release" odnosno, "uhvati, kastriraj, oslobodi". Ideja je da se mačke lutalice hvataju u zamke, odvedu u kliniku na sterilizaciju, a zatim se vrate na mjesto odakle su uhvaćene kako bi slobodno proživjele život.
Ova tehnika ne pomaže u spašavanju ugroženih životinja na Havajima, ali se smatra da pomaže da se vremenom smanji populacija mačaka lutalica i tako smanjuje stepen ubijanja ugroženih vrsta.
Lokalne organizacije vode velike kampanje tokom cijele godine s ciljem da potaknu vlasnika kućnih ljubimaca da sterilizuju i kastriraju svoje mačke.
Međutim, kako je za Vox, rekao ekolog Christopher Lepczyk, sa Univerziteta Auburn, jedan od vrhunskih svjetskih stručnjaka za mačke lutalice, ova metoda nije efikasna. Osim u slučaju da je populacija mačaka ograđena i sa ograničenim migracijama, TNR obično ne uspjeva dugoročno da smanji kolonije, kako je pokazalo njegovo istraživanje.
Dodatna istraživanja pokazuju kako mačke lutalice koje su prepuštene sebi, žive kraće i imaju niži kvalitet života od kućnih mačaka.
Facebook Forum