U Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH danas se očekuje rasprava o stanju u Naftnim terminalima Federacije BiH u hrvatskoj luci Ploče, na koje bh. strana smatra da polaže pravo.
Raspravu je inicirao Klub zastupnika Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, jer smatra da Vlada Federacije nije učinila ništa da spasi terminale čija je imovina pod hipotekom, zbog čega prijeti mogućnost da Republika Hrvatska preuzme vlasništvo nad njima.
Parlamentarnoj diskusiji trebao bi prisustvovati i direktor naftnih terminala Federacije BiH u Pločama Josip Tomić, koji je za Radio Slobodna Evropa demantovao tvrdnje nekih medija da terminali Federacije Pločama, vrijedni oko 150 miliona eura, više nisu u vlasništvu ovog bh. entiteta. Tomić ističe da se ništa nije izgubilo jer Bosna i Hercegovina nikada i nije bila vlasnik terminala, koji je od 1992. godine bio u društvenom vlasništvu «Energopetrola» Ploče:
„Mi smo 2006. godine pokušali to društveno vlasništvo s pravom korištenja, podnijeli zahtjev, da uknjižimo u vlasništvo. I prvostupanjski sud u Pločama je donio odluku da se uknjižimo. Međutim, Općinsko državno odvjetništvo Ploče se žalilo da je to pomorsko dobro, odnosno opće javno dobro i drugostaupanjski sud, Županijski, u Dubrovniku je presudio nakon dvije i po godine, prihvatio je žalbu, odnosno naredio je da se poništi odluka prvostupanjskog suda i vraćeno je na početno stanje, što znači ništa se nije izgubilo, samo se ništa nije dobilo.“
Naftni terminali u Luci Ploče su itekako bitni za Bosnu i Hercegovinu, tim prije što se godišnje za BiH otpremi oko 400.000 tona nafte. Značaj terminala je i u tome što država može osigurati svoje rezerve i biti regulator tržišta. Inače, Luka Ploče za Bosnu i Hercegovinu ima stratešku važnost jer je u bivšoj Jugoslaviji ona i izgrađena za potrebe bh. tržišta.
Olako gubimo imovinu
I ekonomski stručnjaci ocjenjuju važnost Luke Ploče za bosanskohercegovačko tržište, tim prije što izvoz, kako kažu, ne trpi velike troškove. S druge strane, Luka u Pločama je jedno od otvorenih pitanja u odnosima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Sporazum o Luci kojeg su dvije zemlje potpisale je blokiran jer ga hrvatski Sabor nikada nije ratifikovao protiveći se međunarodnom arbitru u Upravnom odboru luke.
Sve dok se to ne riješi Lukom upravlja i proftira Hrvatska, a krivac za nastalu situaciju su bh.vlasti, ocjenjuje članica Odbora direktora Transparency Internationala BiH Svetlana Cenić:
„Nisu još ništa uradile da riješe to pitanje, a bave se kojekakvim glupostima. To govori i inače o vladajućoj strukturi i o odnosu prema državi, prema privredi, prema ljudima, prema građanima, prema svima u ovoj državi. Olako mi gubimo svu moguću imovinu.“
Profesor banjalučkog Ekonomskog fakulteta Goran Radivojac ističe da se vlasti Bosne i Hercegovine, inače, maćehinski odnose prema imovini koju posjeduju u susjednim zemljama, čemu doprinose građani i javnost, koji su također neizainteresovani za to pitanje:
„Stanovnici BiH se generalno jako loše odnose prema imovini BiH, odnosno prema javnim dobrima, pa samim tim i vlast ne nalazi za shodno zato što tako nešto nije u fokusu javnosti. Sama javnost ne osuđuje dovoljno često i dovoljno intenzivno takvo ponašanje vlasti u odnosu na javna dobra, tako da je to uzročno-posljedična veza koja nam govori o stanju društva u BiH.“
Bosna i Hercegovina, inače, još uvijek ne zna koliko ima imovine van svoje teritorije jer Radna grupa za utvrđivanje imovine van granica BiH nije utvrdila popis nekretnina. Jedina činjenica sa kojom raspolažu je da se najviše imovine nalazi u Srbiji i Hrvatskoj, od čega samo u Hrvatskoj, prema nekim procjenama, njena vrijednost iznosi oko tri milijarde dolara.
Raspravu je inicirao Klub zastupnika Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, jer smatra da Vlada Federacije nije učinila ništa da spasi terminale čija je imovina pod hipotekom, zbog čega prijeti mogućnost da Republika Hrvatska preuzme vlasništvo nad njima.
Parlamentarnoj diskusiji trebao bi prisustvovati i direktor naftnih terminala Federacije BiH u Pločama Josip Tomić, koji je za Radio Slobodna Evropa demantovao tvrdnje nekih medija da terminali Federacije Pločama, vrijedni oko 150 miliona eura, više nisu u vlasništvu ovog bh. entiteta. Tomić ističe da se ništa nije izgubilo jer Bosna i Hercegovina nikada i nije bila vlasnik terminala, koji je od 1992. godine bio u društvenom vlasništvu «Energopetrola» Ploče:
„Mi smo 2006. godine pokušali to društveno vlasništvo s pravom korištenja, podnijeli zahtjev, da uknjižimo u vlasništvo. I prvostupanjski sud u Pločama je donio odluku da se uknjižimo. Međutim, Općinsko državno odvjetništvo Ploče se žalilo da je to pomorsko dobro, odnosno opće javno dobro i drugostaupanjski sud, Županijski, u Dubrovniku je presudio nakon dvije i po godine, prihvatio je žalbu, odnosno naredio je da se poništi odluka prvostupanjskog suda i vraćeno je na početno stanje, što znači ništa se nije izgubilo, samo se ništa nije dobilo.“
Naftni terminali u Luci Ploče su itekako bitni za Bosnu i Hercegovinu, tim prije što se godišnje za BiH otpremi oko 400.000 tona nafte. Značaj terminala je i u tome što država može osigurati svoje rezerve i biti regulator tržišta. Inače, Luka Ploče za Bosnu i Hercegovinu ima stratešku važnost jer je u bivšoj Jugoslaviji ona i izgrađena za potrebe bh. tržišta.
Olako gubimo imovinu
I ekonomski stručnjaci ocjenjuju važnost Luke Ploče za bosanskohercegovačko tržište, tim prije što izvoz, kako kažu, ne trpi velike troškove. S druge strane, Luka u Pločama je jedno od otvorenih pitanja u odnosima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Sporazum o Luci kojeg su dvije zemlje potpisale je blokiran jer ga hrvatski Sabor nikada nije ratifikovao protiveći se međunarodnom arbitru u Upravnom odboru luke.
Sve dok se to ne riješi Lukom upravlja i proftira Hrvatska, a krivac za nastalu situaciju su bh.vlasti, ocjenjuje članica Odbora direktora Transparency Internationala BiH Svetlana Cenić:
„Nisu još ništa uradile da riješe to pitanje, a bave se kojekakvim glupostima. To govori i inače o vladajućoj strukturi i o odnosu prema državi, prema privredi, prema ljudima, prema građanima, prema svima u ovoj državi. Olako mi gubimo svu moguću imovinu.“
Profesor banjalučkog Ekonomskog fakulteta Goran Radivojac ističe da se vlasti Bosne i Hercegovine, inače, maćehinski odnose prema imovini koju posjeduju u susjednim zemljama, čemu doprinose građani i javnost, koji su također neizainteresovani za to pitanje:
„Stanovnici BiH se generalno jako loše odnose prema imovini BiH, odnosno prema javnim dobrima, pa samim tim i vlast ne nalazi za shodno zato što tako nešto nije u fokusu javnosti. Sama javnost ne osuđuje dovoljno često i dovoljno intenzivno takvo ponašanje vlasti u odnosu na javna dobra, tako da je to uzročno-posljedična veza koja nam govori o stanju društva u BiH.“
Bosna i Hercegovina, inače, još uvijek ne zna koliko ima imovine van svoje teritorije jer Radna grupa za utvrđivanje imovine van granica BiH nije utvrdila popis nekretnina. Jedina činjenica sa kojom raspolažu je da se najviše imovine nalazi u Srbiji i Hrvatskoj, od čega samo u Hrvatskoj, prema nekim procjenama, njena vrijednost iznosi oko tri milijarde dolara.
