Uz 23. godišnjicu akcije "Oluja" krovna organizacija srpske manjine u Hrvatskoj Srpsko narodno vijeće zatražilo je od državnih politika Hrvatske i Srbije da prestanu sa ratnim i manipulativnim politikama sjećanja i da krenu sa izgradnjom kulture mira. Nevladina udruga Documenta upozorila je na nedovoljan angažman pravosuđa u procesuiranju ratnih zločina za vrijeme i nakon "Oluje".
Krovna organizacija srpske manjine u Hrvatskoj - Srpsko narodno vijeće - obratilo se pred obljetnicu "Oluje" prigodnom "Izjavom sjećanja". Oni među ostalim upozoravaju da nisu procesuirani brojni ratni zločini za vrijeme i nakon Oluje, i da je na djelu "pojačano manifestiranje ustaške ideologije" koja kod pripadnika srpske manjine produbljuje osjećaj isključenosti i povrijeđenosti. Zato - kako se navodi u izjavi - "nakon 23 godine očekujemo da hrvatsko-srpski ratovi iz 20. stoljeća ustupe mjesto mirnodopskoj, nemanipulativnoj i dijaloškoj kultura mira".
"Očekujemo da se izgrađuje kultura mira u kojoj će za svako stradanje biti mjesta, a u kojoj neće biti mjesta ni za koju ideologiju ili politiku koja je dovela do tih stradanja, do tih zločina. Posebno to očekujemo od Hrvatske i Srbije, njihovih državnih politika, jer nastavak ratnih i manipulativnih politika sjećanja šteti i Hrvatima i Srbima, a vrijeđa sve one koji istinski suosjećaju sa svakim stradalnikom, svakom žrtvom i njihovim potrebama za mirom," stoji u izjavi Srpskog narodnog vijeća.
Da je i dalje mali broj ratnih zločina za vrijeme i nakon "Oluje" procesuiran od strane hrvatskog pravosuđa, iznova upozorila i voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Dokumenta Vesna Teršelič. Izrečene su tek dvije pravomoćne presude za zločine u Mandiću i Prokljanu, a Documenta pred ovogodišnju obljetnicu Oluje upozorava na ratni zločin u selima Komić i Poljice nedaleko Udbine, gdje su 12. kolovoza 1995. godine - dakle nekoliko dana nakon Oluje - hrvatski vojnici ušli u selo, palili i uništavali kuće i ubili više ljudi, od kojih je najstarijoj žrtvi bilo čak 93 godine, a gdje čak nije niti dovršena istraga.
"Još je uvijek neizvjesno i govorimo li o šest, sedam, osam ili devet žrtava, i stoga vidite koliko bi bilo važno da se napokon okončaju istražne radnje i podigne optužnica i da se taj zločin procesuira, jer bi bilo izuzetno važno da pravosudna tijela utvrde činjenice", kaže Teršelič.
Novinar i bivši aktivist Hrvatskog helsinškog odbora Drago Pilsel posvjedočio je kako je pola godine nakon zločina, u veljači 1996. pronašao ta tijela - nogu vezanih žicom , neka spaljena, a neka sa vidnim tragovima vučjih zubiju.
"Za mene je bilo apsolutno nepojmljivo da majka od 93 godine i sin leže tako mrtvi čitavu zimu izloženi vukovima par kilometara od Udbine, par kilometara od ceste koja vodi od Zagreba za Dalmaciju."
Zločin nad srpskim civilima u Gruborima detaljno je opisan u haškoj oslobađajućoj presudi Gotovini i Markaču, hrvatsko je pravosuđe 2014. godine ustanovilo da su zločin počinili pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko, ali su optuženi oslobođeni zbog nedostatka konkretnih dokaza. Documenta apelira da se stvori društvena klima u kojoj će sudionici tog i sličnih događaja progovoriti tko je pucao.
"Jer, kako se to može utvrditi ako nema svjedočenja? Vrlo je važno raditi na stvaranju atmosfere u kojoj će to uopće biti moguće. Ukoliko se to ne dogodi, teret ovih zločina, teret više od 600 ubijenih ostaje na svima nama. A primarno ostaje - i to nezasluženo - na svima koji su bili pripadnici Hrvatske vojske i specijalne policije," naglašava Vesna Teršelič.
Jer - kaže - hrvatske građanke i građani zaslužili su da se taj teret smanjuje - efikasnijim radom sudova i jasnim izjavama političara iz svih država uključenih u ratove devedesetih.
Ona je podsjetila da je Documenta prošle godine pred obljetnicu Oluje podnijela kaznenu prijavu za ratni zločin u Uzdolju, ali još nemaju nikakvu povratnu informaciju niti od policije niti od Državnog odvjetništva.
Pred preksutrašnji Dan pobjede i domovinske zahvalnosti predsjednica Kolinda Grabar Kitarović odlikovala je Veleredom kralja Petra Krešimira IV dvojicu zapovjednika hrvatskih snaga u akciji "Oluja" - generala Antu Gotovinu i policijskog generala Mladena Markača koji su u Hagu oslobođeni optužbe za ratne zločine po zapovjednoj odgovornosti.
Facebook Forum