U bivšem logoru Omarska kod Prijedora na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH), obilježena je 31. godišnjica raspuštanja, odnosno zatvaranja ovog logora.
Godišnjica je obilježena u nedjelju, 6. avgusta, u organizaciji Saveza logoraša u BiH, Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka, Udruženja logoraša "Prijedor '92." i Udruženja logoraša Kozarac.
Raspuštanje logora Omarska počelo je na taj dan 1992. godine prebacivanjem preživjelih logoraša iz Omarske u logore Manjača i Trnopolje.
Do 21. avgusta 1992, kada je i posljednji zatočenik napustio Omarsku, u logoru je bilo zatočeno više od 3.300 civila, Hrvata i Bošnjaka sa područja Prijedora i okoline, a oko 800 ih nije preživjelo torture.
Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, u svom govoru pružio je podršku preživjelim logorašima, te rekao da "niko, nikada i nigdje više ne smije biti izložen ovakvim zvjerstvima", te je dodao da očekuje da uključeni u zločine budu procesuirani.
"Stalno opominjati i pisati knjige kako se ne bi zaboravilo ono što se desilo. Ono što ne ostane zapisano, bez obzira koja je žrtva u pitanju, kroz određeno vrijeme prijeti da bude zaboravljeno. To ne smijemo dozvoliti", kazao je ministar Hurtić.
Predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka, Mirsad Duratović, izjavio je za agenciju Fena da je kroz ovaj logor u periodu od kraja maja do sredine avgusta 1992. godine prošlo više od 6.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti iako se, kako kaže, koristi podatak iz Haškog tribunala da je kroz ovaj logor prošlo 3.334 logoraša.
"To su evidencije koje su vođene u logoru, ali znatan broj logoraša je doveden i prošao je kroz logor Omarska i izveden je na strijeljanje negdje, da li u okolini Prijedora, ili na Korićanskim stijenama, ili u Sanskom Mostu nad jamom Hrastova glavica, ili u Bosanskoj Krupi nad jamom Lisac, a koji nisu evidentirani u logoru Omarska", pojasnio je Duratović.
Kaže da je važno održavati ove komemoracije da bi se sjetili onih koji su zvjerski ubijeni na svim lokacijama, bez obzira da li je to logor ili masovna grobnica ili neka jama.
Po njegovim riječima, "moramo svakodnevno govoriti tu istinu, jer laž ne miruje".
"Oni koji žele minimizirati i izbrisati te zločine i od zločinaca napraviti heroje, ne treba im to dopustiti, a to će uspjeti samo ukoliko mi budemo ćutali", naveo je Duratović.
Kaže da još uvijek slobodno hodaju i građani su ovoga grada "ljudi, odnosno neljudi, koji su u ljeto 1992. godine ubijali djecu po Prijedoru i danas kriju lokacije grobnica u kojima se nalaze posmrtni ostaci te ubijene djece".
Po odluci Kriznog štaba tadašnje opštine Prijedor ustanovljeni su logori Omarska, Trnopolje i Keraterm, a službeno ih je osnovao 30. maja 1992. načelnik policije u Prijedoru Simo Drljača.
On je poginuo tokom pokušaja da ga se uhapsi, nakon što je protiv njega Tribunal u Hagu podigao optužnicu.
Za zločine počinjene u logorima na području Prijedora, u Hagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri nakon što je njihov predmet iz Haškog Tribunala prebačen domaćem pravosuđu.
