Ustavni sud Slovenije ukinuo je spornu odredbu po kojoj su svi postupci u kojima su štediše Ljubljanske banke izvan Slovenije tražili povrat svojih ušteđevina bili zamrznuti. To znači da se svi postojeći postupci mogu nastaviti, ali nije do kraja jasno što će biti sa mogućim novim tužbama za povrat ušteđevine.
Slovenska Vlada je 1993. godine osnovala „Novu ljubljansku banku“ i na nju prenijela svu aktivu „Ljubljanske banke“, a „Ljubljanskoj banci“ ostavila sve dugove. A kada su se počeli tužbama javljati štediše Ljubljanske banke iz Hrvatske i BiH i tražiti natrag svoju ušteđevinu, slovenski je Parlament izglasao zakonsku odredbu po kojoj se sve te tužbe zamrzava, dok se to pitanje ne riješi u postupku sukcesije bivše jugoslavenske federacije.
Slovenski Ustavni sud sada je tu zakonsku odredbu ukinuo, s obrazloženjem da je štedišama do sada bilo uskraćeno pravo na sudsku zaštitu jer je rješenje njihova problema prebačeno na buduće, neodređeno vrijeme. “Pravo da se u razumnom vremenu sudskom zaštitom ostvare vlastita prava jedan je od ključnih uvjeta za učinkovito ispunjavanje svih drugih ljudskih prava,“ stoji u odluci Ustavnog suda Slovenije.
Isplatu novca koji su prije rata čuvali u Ljubljanskoj banci čeka hilajde građana u Hrvatskoj i BiH.
Splitski umirovljenik Andro Perić, koji već 15 godina vodi bitku za povrat svoje ušteđevine iz „Ljubljanske banke“ bio je iskreno obradovan viješću da je slovenski Ustavni sud odmrznuo njegovu tužbu za povrat teško zarađenog novca. Bilo je i vrijeme da ga se ukine, kaže Perić za naš radio:
„Jer je to stvarno nešto što je bilo van pameti, i ja sam se uvijek pitao kako Europska unija – jer Slovenija je danas članica EU – dozvoljava nešto što se protiv elementarnim pravnim principima.“
MOGUĆE I NOVE TUŽBE?
Njegov slovenski odvjetnik Pavle Pensa iz ljubljanskog odvjetničkog ureda „Jadek i Pensa“ za naš radio pojašnjava dalji razvoj događaja. Po njegovoj procjeni ima oko 200 sada odmrznutih tužbi, a on vjeruje da su nove tužbe moguće:
„Mislim da neće biti velikih problema sa zahtjevima protiv 'stare' „Ljubljanske banke“, tu očekujemo da će naši tužbeni zahtjevi biti uspješni. No, 'stara' „Ljubljanska banka“ nema praktično nikakvih sredstava pa se zato i nakon takve pozitivne presude štediše neće moći naplatiti od „Ljubljanske banke,“ pa se i dalje postavlja pitanje – da li po principima sukcesije odgovara Slovenija kao jedna od država nasljednica, jesu li sve države nasljednice odgovorne, i kako su odgovorne. To je pitanje koje će biti bitno u fazi posle odluke da je „Ljubljanska banka“ dužna, a neće moći platiti.“
Pensa najavljuje da će nastaviti sa tužbom protiv Slovenije, kao jedne od država sljednica.
U „Novoj ljubljanskoj banci“ kratko su nas uputili na oni 'staru' „Ljubljansku banku“. Pokušali smo doći do njenog direktora Boruta Ožure, ali dospjeli smo samo do njegove tajnice:
Jadranka Kosor: dogovorili smo se i da – kako se to slikovito kaže – na stol stavimo i sva druga pitanja, pa i pitanje „Ljubljanske banke„Isključen mu je mobitel, to je znak da je na nekom sastanku. U ponedeljak je kod nas praznik, probajte u utorak.“
PITANJE LJUBLJANSKE BANKE USKORO 'NA STOLU'
U hrvatskom Ministarstvu pravosuđa nam nisu imali mnogo za reći.
„Generalno ne komentiramo presude stranih sudova“, kazala nam je glasnogovornica Vesna Dovranić.
Premijerka Jadranka Kosor je na tu temu danas tek najavila buduće susrete:
„Nakon što smo se uspješno dogovorili oko odvajanja pitanja hrvatskih pregovora od rješavanja graničnog pitanja, dogovorili se oko sporazuma, dogovorili smo se i da – kako se to slikovito kaže – na stol stavimo i sva druga pitanja, pa i pitanje „Ljubljanske banke“. Ja vjerujem da ćemo uskoro o tome razgovarati.“
Potraživanja 130.000 hrvatskih štediša u „Ljubljanskoj banci“ procjenjuju se na 150 milijuna eura s kamatama. Nema procjena kolika su potraživanja nekoliko desetaka tisuća bosanskohercegovačkih štediša.
Slovenska Vlada je 1993. godine osnovala „Novu ljubljansku banku“ i na nju prenijela svu aktivu „Ljubljanske banke“, a „Ljubljanskoj banci“ ostavila sve dugove. A kada su se počeli tužbama javljati štediše Ljubljanske banke iz Hrvatske i BiH i tražiti natrag svoju ušteđevinu, slovenski je Parlament izglasao zakonsku odredbu po kojoj se sve te tužbe zamrzava, dok se to pitanje ne riješi u postupku sukcesije bivše jugoslavenske federacije.
Slovenski Ustavni sud sada je tu zakonsku odredbu ukinuo, s obrazloženjem da je štedišama do sada bilo uskraćeno pravo na sudsku zaštitu jer je rješenje njihova problema prebačeno na buduće, neodređeno vrijeme. “Pravo da se u razumnom vremenu sudskom zaštitom ostvare vlastita prava jedan je od ključnih uvjeta za učinkovito ispunjavanje svih drugih ljudskih prava,“ stoji u odluci Ustavnog suda Slovenije.
„Jer je to stvarno nešto što je bilo van pameti, i ja sam se uvijek pitao kako Europska unija – jer Slovenija je danas članica EU – dozvoljava nešto što se protiv elementarnim pravnim principima.“
MOGUĆE I NOVE TUŽBE?
Njegov slovenski odvjetnik Pavle Pensa iz ljubljanskog odvjetničkog ureda „Jadek i Pensa“ za naš radio pojašnjava dalji razvoj događaja. Po njegovoj procjeni ima oko 200 sada odmrznutih tužbi, a on vjeruje da su nove tužbe moguće:
„Mislim da neće biti velikih problema sa zahtjevima protiv 'stare' „Ljubljanske banke“, tu očekujemo da će naši tužbeni zahtjevi biti uspješni. No, 'stara' „Ljubljanska banka“ nema praktično nikakvih sredstava pa se zato i nakon takve pozitivne presude štediše neće moći naplatiti od „Ljubljanske banke,“ pa se i dalje postavlja pitanje – da li po principima sukcesije odgovara Slovenija kao jedna od država nasljednica, jesu li sve države nasljednice odgovorne, i kako su odgovorne. To je pitanje koje će biti bitno u fazi posle odluke da je „Ljubljanska banka“ dužna, a neće moći platiti.“
Pensa najavljuje da će nastaviti sa tužbom protiv Slovenije, kao jedne od država sljednica.
U „Novoj ljubljanskoj banci“ kratko su nas uputili na oni 'staru' „Ljubljansku banku“. Pokušali smo doći do njenog direktora Boruta Ožure, ali dospjeli smo samo do njegove tajnice:
PITANJE LJUBLJANSKE BANKE USKORO 'NA STOLU'
U hrvatskom Ministarstvu pravosuđa nam nisu imali mnogo za reći.
„Generalno ne komentiramo presude stranih sudova“, kazala nam je glasnogovornica Vesna Dovranić.
Premijerka Jadranka Kosor je na tu temu danas tek najavila buduće susrete:
„Nakon što smo se uspješno dogovorili oko odvajanja pitanja hrvatskih pregovora od rješavanja graničnog pitanja, dogovorili se oko sporazuma, dogovorili smo se i da – kako se to slikovito kaže – na stol stavimo i sva druga pitanja, pa i pitanje „Ljubljanske banke“. Ja vjerujem da ćemo uskoro o tome razgovarati.“
Potraživanja 130.000 hrvatskih štediša u „Ljubljanskoj banci“ procjenjuju se na 150 milijuna eura s kamatama. Nema procjena kolika su potraživanja nekoliko desetaka tisuća bosanskohercegovačkih štediša.
