Zaključujući svojevrsnu seriju posjeta bh. zvaničnika Briselu, u centru evropskih institucija je protekle sedmice bio šef bh. diplomatije, Zlatko Lagumdžija. Optimistički je najavio skoro ispunjenje neophodnih uslova pred zemljom na putu prema euroatlantskim integracijama - od uvjerljivih napora na usklađivanju Ustava sa presudom Evropskog suda za ljudska prava, do provođenja u djelo političkog sporazuma bh. lidera o upisu vojne imovine. Kratkoća rokova i jasnost zadataka jesu test kakav domaći političari polažu pred uzdržljivo optimističnim Evropljanima, ali i pred bh. javnošću.
Malo toga je ostalo nedorečeno na relaciji Brisel – Sarajevo. Suština poruka kakve su se čule i tokom protekle sedmice, u vrijeme susreta ministra vanjskih poslova BiH, Zlatka Lagumdžije sa euroatlantskim zvaničnicima - od visoke predstavnice EU, Catherine Ashton, komesara za proširenje, Štefana Fülea, do generalnog sekretara NATO, Anders Fogh Rasmussena, jasna je i dobro poznata: očekuje se više, snažnije, brže, reforme ne smiju biti zakočene žele li se ispuniti planovi bližeg pristupanja Uniji i vojnom savezu. S druge strane, bh. država ima set vlastitih pitanja u kojima je podrška Unije dobrodošla, posebno kada se politika svede na praktično, rekao je ministar Lagumdžija nakon prvog kruga razgovora.
„Koje su to prioritetne stvari koje sada treba da rješavamo, šta oni od nas očekuju, šta i mi od njih očekujemo? Vrlo sam jasno rekao kakvi su naši odnosi u regionu s našim susjedima, šta očekujemo od Brisela i šta Brisel može očekivati od nas. Navešću vam jedan jednostavni, životni problem: s jedne strane mi sa Srbijom imamo jednu grupu problema, mi to rješavamo, ali istovremeno sam htio da skrenem pažnju da mi, zajedno sa Srbijom, želimo da dobijemo podršku od Brisela da se jače institucionalno opremimo kada su u pitanju neke institucije koje se prije svega tiču akreditacija određenih roba koje u Evropsku uniju hoćemo i želimo da izvozimo.
Druga grupa problema je ona koje imamo s našim susjedom koji će praktično za godinu dana od danas biti u Evropskoj uniji. Kao što je rekla lady Ashton, čak se i ne vidi na njihovim sastancima da Hrvatska još nije član, jer se na sastancima sve to rješava i neće se puno promijeniti u Briselu percepcija Hrvatske za godinu dana. Međutim, jako puno će se za nas promijeniti zato što će šengenska granica, naročito za robe, postati naša granica. Mi tu imamo dvije grupe problema koji su više nego evidentni, a to je ovaj problem rješavanja Luke Ploče i prolaska kroz Neum, kao pitanja o kojima sam razgovarao u Zagrebu i koja moramo rješavati. Ne smijemo dozvoliti da se to ne riješi, pa da dogodine, u ovo doba, imamo mnogo veći problem nego što to sada izgleda. Vama je poznato da je trgovinska razmjena, da je trgovinski deficit između BiH i Hrvatske veći nego što je kompletan budžet Bosne i Hercegovine, uključujući odbranu, vojsku, upravu za indirektno oporezivanje, ZKP mrežu i sve ostalo.
Dakle, ukoliko ne riješimo problem zaleđa Neuma i dolaska do Ploča, te drugi problem, ako ne riješimo pitanje graničnih prelaza, onih graničnih prelaza gdje se izvozi naša roba u Evropsku uniju, prije svega ova prehrambena, mi ćemo ući u jedan jako veliki problem. To su stvari za koje želimo pomoć, i Zagreba i Brisela, i da radimo na tome zajedno.“
NATO summit u Čikagu prilika za BiH
Nedopustivo dugo odlaganje rješavanja slučaja Sejdić-Finci bilo je nezaobilazna tema susreta s evropskim komesarom za proširenje.
„Ja sam iznio vrlo jasan stav da je to pitanje koje vjerujem da možemo riješiti, a da ga možemo riješiti u paketu, da riješimo cjeloviti slučaj te presude, i da i Dom naroda i Predsjedništvo BiH to riješi ne samo tako što ćemo imati, da tako kažem, riješeno pitanje 'ostalih', nego što ćemo imati riješeno pitanje jedne koegzistencije, kohabitacije, zajedničkog mirenja građanskog i nacionalnog u Bosni i Hercegovini, da i građani, kao konstitutivni narodi i ostali, imaju svoju punu jednakopravnost koja će institucionalno biti štićena. Brisel nam u tome može pomoći.“
Portparol evropskog sekretara za proširenje, Štefana Fülea, Peter Stano kaže da se od BiH očekuje da načini naredne korake na evropskom putu.
"To znači usvajanje državnog budžeta i kredibilan napor na implementaciji presude Sejdić-Finci što je, u osnovi, najvažnija stvar na evropskom putu i gdje se mogu vidjeti rezultati. A to nije samo važno za evropski put vaše zemlje, već i za vaše građane – da imaju bolji život i imaju koristi od integracije zemlje u evropske strukture. Važno je ova dva pitanja riješiti veoma, veoma brzo. A tu je još jedno pitanje - predpristupni fondovi, koordinacijski mehanizam za evropska pitanja na državnom nivou, jer ono što smo prošle godine vidjeli kada je riječ o IPA fondovima, ne smije biti ponovljeno i ove godine. Kada vidimo progres, rezultate, tada ćemo moći reći - ovo je dobro, daćemo svoje mišljenje. Ali ne bih da radimo samo s utiscima. Radimo na rezultatima, konkretnim akcijama“, rekao je Stano.
A kada je riječ o približavanju vojnom savezu, tu tek nema vremena za gubljenje. 20. maja će se u Čikagu okupiti šefovi država ili vlada članica NATO, što bi mogla biti iznimna prilika da BiH dobije otvorena vrata za Akcioni program za punopravno članstvo, ciklus užurbanih priprema za priključenje vojnom društvu, koje već dvije godine zaredom propušta jer nije bila u stanju ispuniti posljednji preduslov - riješiti pitanje nepokretne vojne imovine. Sa političkim sporazumom bh. lidera u džepu, šef bh. diplomatije je optimista.
„Kad je Čikago u pitanju, vjerujem da ćemo tu dobiti MAP status, vjerujem da ćemo narednih mjesec dana okončati zakonsku proceduru da se pitanje vojne imovine riješi kroz Parlament BiH u skladu sa sporazumom šest političkih lidera“, kaže Lagumdžija.
Nećemo morati čekati predugo kako bi smo se uvjerili da li ovaj optimizam ima osnove. NATO summit počinje za manje od mjesec dana, a pred vratima je i polovina godine, do kada je bh. javnosti obećano da će put Brisela otići kredibilna aplikacija za evropsko članstvo. Nažalost ili na sreću, bh. lideri nemaju izbora - sve ispod ispunjenih obećanja će se višestruko vratiti - od odnosa sa Briselom do dubokog mraka u koji bi potonule perspektive bh. države.
Na kraju, možda i najvažnije: konačni sud je na bh. biračima koji će uskoro imati priliku da učinak svojih lidera nagrade ili kazne, na šta, bez skrivanja, računa i zvanični Brisel.
Malo toga je ostalo nedorečeno na relaciji Brisel – Sarajevo. Suština poruka kakve su se čule i tokom protekle sedmice, u vrijeme susreta ministra vanjskih poslova BiH, Zlatka Lagumdžije sa euroatlantskim zvaničnicima - od visoke predstavnice EU, Catherine Ashton, komesara za proširenje, Štefana Fülea, do generalnog sekretara NATO, Anders Fogh Rasmussena, jasna je i dobro poznata: očekuje se više, snažnije, brže, reforme ne smiju biti zakočene žele li se ispuniti planovi bližeg pristupanja Uniji i vojnom savezu. S druge strane, bh. država ima set vlastitih pitanja u kojima je podrška Unije dobrodošla, posebno kada se politika svede na praktično, rekao je ministar Lagumdžija nakon prvog kruga razgovora.
„Koje su to prioritetne stvari koje sada treba da rješavamo, šta oni od nas očekuju, šta i mi od njih očekujemo? Vrlo sam jasno rekao kakvi su naši odnosi u regionu s našim susjedima, šta očekujemo od Brisela i šta Brisel može očekivati od nas. Navešću vam jedan jednostavni, životni problem: s jedne strane mi sa Srbijom imamo jednu grupu problema, mi to rješavamo, ali istovremeno sam htio da skrenem pažnju da mi, zajedno sa Srbijom, želimo da dobijemo podršku od Brisela da se jače institucionalno opremimo kada su u pitanju neke institucije koje se prije svega tiču akreditacija određenih roba koje u Evropsku uniju hoćemo i želimo da izvozimo.
Druga grupa problema je ona koje imamo s našim susjedom koji će praktično za godinu dana od danas biti u Evropskoj uniji. Kao što je rekla lady Ashton, čak se i ne vidi na njihovim sastancima da Hrvatska još nije član, jer se na sastancima sve to rješava i neće se puno promijeniti u Briselu percepcija Hrvatske za godinu dana. Međutim, jako puno će se za nas promijeniti zato što će šengenska granica, naročito za robe, postati naša granica. Mi tu imamo dvije grupe problema koji su više nego evidentni, a to je ovaj problem rješavanja Luke Ploče i prolaska kroz Neum, kao pitanja o kojima sam razgovarao u Zagrebu i koja moramo rješavati. Ne smijemo dozvoliti da se to ne riješi, pa da dogodine, u ovo doba, imamo mnogo veći problem nego što to sada izgleda. Vama je poznato da je trgovinska razmjena, da je trgovinski deficit između BiH i Hrvatske veći nego što je kompletan budžet Bosne i Hercegovine, uključujući odbranu, vojsku, upravu za indirektno oporezivanje, ZKP mrežu i sve ostalo.
Dakle, ukoliko ne riješimo problem zaleđa Neuma i dolaska do Ploča, te drugi problem, ako ne riješimo pitanje graničnih prelaza, onih graničnih prelaza gdje se izvozi naša roba u Evropsku uniju, prije svega ova prehrambena, mi ćemo ući u jedan jako veliki problem. To su stvari za koje želimo pomoć, i Zagreba i Brisela, i da radimo na tome zajedno.“
NATO summit u Čikagu prilika za BiH
Nedopustivo dugo odlaganje rješavanja slučaja Sejdić-Finci bilo je nezaobilazna tema susreta s evropskim komesarom za proširenje.
„Ja sam iznio vrlo jasan stav da je to pitanje koje vjerujem da možemo riješiti, a da ga možemo riješiti u paketu, da riješimo cjeloviti slučaj te presude, i da i Dom naroda i Predsjedništvo BiH to riješi ne samo tako što ćemo imati, da tako kažem, riješeno pitanje 'ostalih', nego što ćemo imati riješeno pitanje jedne koegzistencije, kohabitacije, zajedničkog mirenja građanskog i nacionalnog u Bosni i Hercegovini, da i građani, kao konstitutivni narodi i ostali, imaju svoju punu jednakopravnost koja će institucionalno biti štićena. Brisel nam u tome može pomoći.“
Portparol evropskog sekretara za proširenje, Štefana Fülea, Peter Stano kaže da se od BiH očekuje da načini naredne korake na evropskom putu.
"To znači usvajanje državnog budžeta i kredibilan napor na implementaciji presude Sejdić-Finci što je, u osnovi, najvažnija stvar na evropskom putu i gdje se mogu vidjeti rezultati. A to nije samo važno za evropski put vaše zemlje, već i za vaše građane – da imaju bolji život i imaju koristi od integracije zemlje u evropske strukture. Važno je ova dva pitanja riješiti veoma, veoma brzo. A tu je još jedno pitanje - predpristupni fondovi, koordinacijski mehanizam za evropska pitanja na državnom nivou, jer ono što smo prošle godine vidjeli kada je riječ o IPA fondovima, ne smije biti ponovljeno i ove godine. Kada vidimo progres, rezultate, tada ćemo moći reći - ovo je dobro, daćemo svoje mišljenje. Ali ne bih da radimo samo s utiscima. Radimo na rezultatima, konkretnim akcijama“, rekao je Stano.
A kada je riječ o približavanju vojnom savezu, tu tek nema vremena za gubljenje. 20. maja će se u Čikagu okupiti šefovi država ili vlada članica NATO, što bi mogla biti iznimna prilika da BiH dobije otvorena vrata za Akcioni program za punopravno članstvo, ciklus užurbanih priprema za priključenje vojnom društvu, koje već dvije godine zaredom propušta jer nije bila u stanju ispuniti posljednji preduslov - riješiti pitanje nepokretne vojne imovine. Sa političkim sporazumom bh. lidera u džepu, šef bh. diplomatije je optimista.
„Kad je Čikago u pitanju, vjerujem da ćemo tu dobiti MAP status, vjerujem da ćemo narednih mjesec dana okončati zakonsku proceduru da se pitanje vojne imovine riješi kroz Parlament BiH u skladu sa sporazumom šest političkih lidera“, kaže Lagumdžija.
Nećemo morati čekati predugo kako bi smo se uvjerili da li ovaj optimizam ima osnove. NATO summit počinje za manje od mjesec dana, a pred vratima je i polovina godine, do kada je bh. javnosti obećano da će put Brisela otići kredibilna aplikacija za evropsko članstvo. Nažalost ili na sreću, bh. lideri nemaju izbora - sve ispod ispunjenih obećanja će se višestruko vratiti - od odnosa sa Briselom do dubokog mraka u koji bi potonule perspektive bh. države.
Na kraju, možda i najvažnije: konačni sud je na bh. biračima koji će uskoro imati priliku da učinak svojih lidera nagrade ili kazne, na šta, bez skrivanja, računa i zvanični Brisel.
