Posljednjih sedmica značajno se intenzivirala diplomatska aktivnost bosanskohercegovačkog vrha prema euroatlantskoj strani. Nakon predugog zatišja, to je u Briselu dočekano sa olakšanjem i moglo ni značiti povratak na interaktivnu komunikaciju na relaciji Brisel -Sarajevo.
Do prije nekoliko sedmica posjete bh. zvaničnika Briselu su bile rijetke i neučinkovite, te su se službenici evropskih institucija s pravom počeli pitati da li zvanično Sarajevo ozbiljno misli kada tvrdi da su mu evropske integracije na vrhu agende. Međutim, takvo pitanje nisu imali kome postaviti jer na adresi državne vlasti nije bilo nikoga, niti je bilo nagovještaja da će se stanje značajnije promijeniti... I tako 16 mjeseci!
Međutim, na prvi nagovještaj političkih sporazuma na terenu, odmah su reagovali evropski parlamentarci, ukazujući da se ipak nešto pokreće u pravom smijeru i ohrabrujući bh. političke lidere da nastave, još snažnije i učinkovitije graditi okvir moderne države koja ima aspiracije da se pridruži evropskoj asocijaciji država.
Nedugo iza toga, iz BiH su se počeli javljati znaci buđenja, započelo je na visokom nivou u vidu posjete predsjedavajućeg Vijeća ministara Vjekoslava Bevande i njegovim uvjeravanjem da će novouspostavljena vlast predano raditi na evropskim integracijama.
"Nadam se da ova godina donosi dobre vijesti Bosni i Hercegovini, kao odraz pozitivnih koraka. U isto vrijeme, tražio sam od premijera da se osnaže napori na ključnim reformskim prioritetima - na dohvat ruke je zaključenje Spoprazuma o stabilizaciji i pridruživanju, i sada treba načiniti još preostale korake: kredibilan napor na implementaciji presude po predmetu “Sejdić - Finci”, džavni budžet, preporuke strukturnog dijaloga o pravdi, uspostavu mehanizma koordinacije prema Evropi”, ističe evropski komesar za proširenje Štefan File.
Na pitanje koliko je realistička prognoza da će BiH sredinom 2012.podnijeti aplikaciju za članstvo u EU, predsjedavajući Vijeća minsitara Vjekoslav Bevanda kaže:
“Sve je do nas. Treba u Sarajevu i u BiH shvatiti da u Briselu imamo prijatelje koji nas podržavaju, te da se mi moramo što više odmaknuti od sitnih političkih interesa I problema. Treba napraviti korake napretka i, ukoliko mi budemo kredibilini, ukoliko ispunimo postavljene zadatke, nadam se da možemo uputiti aplikaciju u šestom mjesecu ove godine “, ističe Bevanda.
Anders Fog Rasmusen i Bakir Izetbegović
Nedugo iza toga, u Brisel je došao i predsjedavajući Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović, koji je, za prvu destinaciju u tom kapacitetu, izabrao baš Brisel. Ne bez razloga - evropskim sagovornicima je donio dokaze o pokretanju uspavane bh. mašinerije, odnosno dokaz o usvojenim zakonima i politički sporazum o upisu nepokretne vojne imovione, koji je preduvjet pristupanju zemlje Akcionom programu za NATO članstvo. Evropska reakcija je, očekivano, bila više nego pozitivna.
"Predsjednik Izetbegović je tokom susreta upotrijebio riječ, veoma važnu za budućnost zemlje - integacija. A integracija znači dobro balansiranu strukturu u zemlji, pod veoma posebnim okolnostima kakve postoje u BiH i uz potvrdu zahtijeva različitih strana, a sve u interesu zajedničke države. To je duh federalizma. Zato odbijam sve pokušaje separatističke retorike i strategije koja znači dezintegraciju. Sada mislim da smo na dobrom putu integracije i spremnost mnogih da rade u tom pravcu je dobar znak”, poručio je predsjednik Evropskog parlamenta, Martin Šulc.
Predsjednik Evropske komisije, Manuel Barozo dodao je da su građani BiH građani Evrope.
" Vi ste građani Evrope, članovi naše evropske zajednice, vi ste Evropljani i zato očekujemo od BiH da načini korake naprijed..."
"Mislim da smo učinili kredibilan napor, ali nismo učinili kredibilan rezultat, kad je u pitanju provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava aodnosno postizanje pune ravnopravnosti svih građana BiH. Evropska Unija bi bila zadovoljna ako napravimo rješenje za Dom naroda i ako napravimo Mapu puta za rješavanje ostatka problema, naprimjer za Predsjedništvo… mislim da je to moguće postići u narednim mjesecima”, naglašava Izetbegović.
Koliko je realno očekivanje bh. strane da će skori samit NATO u Čikagu dati zeleno svjetlo za učešće zemlje u Akcionom programu za punopravno NATO članstvo?
Na to pitanje odgovara generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen.
"Vremenski okvir za aktiviranje Akcionog plana za NATO članstvo u velikoj mjeri ovisi od same BiH. Pozdravljamo činjenicu da je postignut politički sporazum o nepokretnoj vojnoj imovini. Sada treba da vidimo punu primjenu tog političkog sporazuma. Onda kada praktična iplementacija sporazuma bude završena, tada che NATO saveznici biti spremni da aktiviraju Akcioni plan za punopravno članstvo", kaže Rasmussen.
I to nije sve - početkom sedmice u Briselu očekuju i ministra vanjskih poslova, Zlatka Lagumdžiju, što bi moglo označiti konačno buđenje bh. strane kada su u pitanju evropske integracije, koje podrazumijevaju ozbiljne reforme države BiH.
Novinar s diplomom Akademije likovnih umjetnosti i tri decenije iskustva, nakon rada na sarajevskoj 202-ci i Yutelu prijete i na nezavisnom radiju ISV za vrijeme rata, od 1997. izvještava iz Brisela za brojne bh. i međunarodne medija.
