U zemlji gdje se sredstva za kulturu izdvajaju na kapaljku, prirediti kvalitetan muzički događaj nije lak zadatak. Posebno je to slučaj sa koncertima klasične muzike, kojih je u 2014. godini bilo mnogo, a najviše u većim bh. gradovima.
Muzički događaj 2014. godine u Bosni i Hercegovini svakako je bio koncert jednog od najznačajnijih profesionalnih orkestara - Bečke filharmonije u sarajevskoj Vijećnici, priređen u okviru obilježavanja stogodišnjice od početka Prvog svjetskog rata. Ovim koncertom odaslana je jedna pozitivna poruka, pogled unaprijed kao protivtežu neprilikama koje su se zadesile proteklog vijeka.
"Ovaj koncert je putovanje kroz historiju i ljudsku dušu, te ima snažnu političku poruku. Kada počnemo sa himnom Bosne i Hercegovine, a završimo sa himnom Evropske unije. Mi sugerišemo da je ova ideja ispravna i nadamo se da će se poruka shvatiti na pravi način", kazao je Clemens Hellsberg, predsjednik Bečke filharmonije.
Tog 28. juna 2014. Bečka filharmonija je izvodila sedam djela kompozitora: Josepha Haydna, Franza Schuberta, Albana Berga, Johannesa Brahmsa i Mauricea Ravela.
"Želimo reći ovim koncertom da rat nije opcija. Muzika i ostale umjetnosti podsjećaju nas da postoji nešto veće u čovječanstvu i ljudskim životima", naglasio je austrijski maestro Franz Welser-Möst koji je dirigovao koncertom Bečke filharmonije.
Za ljubitelje opere, projekat Fondacije za muzičke umjetnosti naziva "DoReMi & Vi" omogućio je nastup cijenjene rumunske sopranistkinje Elene Moșuc koja nastupa na scenama širom svijeta.
U okviru 20. SVEM-a ili Sarajevskih večeri muzike, održan je i solistički koncert velikog hrvatskog pijaniste Ive Pogorelića.
"Vrijeme i trud koji se ulažu se vraćaju, i vraća se onima koji su ispunjeni poštovanjem, poštovanjem prema autorima, poštovanjem prema instrumentu, poštovanjem prema svojoj profesiji i prema onome šta publika i slušatelji očekuju od umjetnika", rekao je za RSE Ivo Pogorelić.
Nakon dugo vremena, na mini bh. turneji bio je i Pogorelićev mlađi kolega, Maksim Mrvica. U Zenici, Sarajevu, Mostaru i Tuzli priredio je koncerte čija je estetika spoj elektronske i klasične muzike i to sa razlogom.
"Ja sam vrlo svjestan tog problema da mladi ljudi nisu zainteresirani za klasičnu glazbu. Jednog dana, ako ih ne zainteresiramo, više neće biti nikog da nastavi tu tradiciju. Mislim da je fuzija klasične glazbe i crossovera dobro sredstvo da se dođe do cilja odnosno približiti klasičnu glazbu mladim ljudima", tvrdi Mrvica.
Ni violinista svjetskog glasa Stefan Milenković nije 2014. zaobišao Bosnu i Hercegovinu. Razlog njegovog dolaska bio je krajnje human. Sav novac od rasprodatih ulaznica, Milenković je donirao Crvenom krstu BiH za pomoć ljudima čiji su domovi uništeni u majskim poplavama i klizištima.
"Mi kao umetnici radimo ono što volimo, živimo na sceni i uživamo, i nadamo se da i publika to prihvati i ceni i da uživa sa nama. A ako od toga neko treći dobije direktnu korist, pomoć koja nekad može da spasi život, onda nema lepšeg načina da budete umetnik", kategoričan je Milenković.
Poklonici zvuka žičanih instrumenata imali su priliku slušati neka među najoriginalnim djelima pisanim za gudačke instrumente u okviru 4. Međunarodnog festivala "Muzika na žici".
"Mislim da uvijek treba prevazići taj neki niski nivo razmišljanja 'evo nema novca, pa zbog toga se ne može'. Novca, skoro pa da nema više, odnosno puno više nego prošli put, ali ima ideja koja je, vjerovatno, dovoljno jaka. Hrabrost i rad donose rezultate", ocijenila je za RSE violinistkinja Violeta Smailović Huart, osnivačica i direktorka Festivala.
Istovremeno, u Prijedoru je održan 14. Međunarodni festival horova "Zlatna vila" na kojem je u dvije večeri nastupalo deset hotova iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Rusije.
"Karakteristika učesnika u 2014. bila je da su sedam horova sačinjavali učenici, studenti i ostali omladinci što do sada nije bio slučaj, dakle imalo smo jedino tri hora mješovite starosne dobi", konstatovao je Gojko Rađenović, član organizacionog odbora
Istočno Sarajevo bilo je domaćin 5. "Akordeon arta". 260 solista iz 13 zemalja pokazali su svoje umijeće sviranja na harmonici.
"Neophodno je potrebna - pored našeg velikog entuzijazma, volje, znanja i umeća organizovanja, poznanstava, kontakata - i materijalna podrška", smatra Zoran Rakić, predsjednik organizacionog odbora Festivala
Izvrsni koncerti priredili su se i u okviru 4. Sarajevskog festivala kamerne muzike koji je 2014. bio posvećen posljednjem najvećem geniju muzike klasičnog perioda - Ludwigu van Beethovenu. Ova manifestacija zabilježila je izuzetnu posjećenost.
"Bez obzira što uvijek mislimo da publika dovoljno ne poznaje klasičnu muziku, ona i ne mora da je poznaje, ona samo treba da bude otvorenija za slušanje takve muzike. Budući da je sala Doma Oružanih snaga BiH, gdje su se odvijali koncerti, bila uvijek puna, prijatno sam iznenađena velikim interesom", rekla je za RSE Belma Alić, violončelistkinja i koordinatorka Festivala.
Od festivala horova u Prijedoru i Banjaluci, harmonike u istočnom Sarajevu do kamerne muzike u Sarajevu, večeri klasične muzike isključivo se organizuju u većim gradovima BiH. Razlog tome je nedostatak kulturne politike, pa i činjenice da ova zemlja slabo podržava vlastiti umjetnički kadar.
"Želja bi mi bila, kada se naredni put čujemo nekad u Novoj godini, da vam se mogu pohvaliti da smo bar malo pomakli i tu produkciju, da ljudi koji su završili muzičke akademije - a jako su kvalitetni - da imaju prostor da sviraju i da mogu od toga da žive", zaključuje Vedran Tuce, klarinetista i profesor na Muzičkoj akademiji Sarajevo.
