Analitičari u Crnoj Gori, strani eksperti i domaća javnost i dalje lamentiraju nad time da li će Crna Gora na predstojećem samitu u Velsu dobiti poziv za članstvo u NATO.
Dok jedni smatraju da će kriza u Ukrajini ubrzati taj proces, drugi pak zagovaraju tezu da će poziv izostati jer evropske zemlje, u prvom redu Njemačka ne žele da se dodatno zamjeraju Rusiji.
Koliko je Crna Gora danas bliža a koliko dalja od poziva za članstvo?
“Vijesti” iz diplomatskih i NATO izvora saznaju da čak i da Vašington odluči da lobira da se poziv za članstvo Crnoj Gori nađe na dnevnom redu samita, interesi ključnih evropskih članica NATO ne idu na ruku Podgorici. Prema nezvaničnim informacijama tog lista trenutno je ključni problem to što Njemačka i ostale velike NATO zemlje iz Evrope ne žele da pozivom Crnoj Gori dodatno rizikuju odnose sa Rusijom, koji su prožeti snažnim ekonomskim vezama.
Zvaničnik Stejt Departmenta, Džonatan Mur, međutim tvrdi za VOA da nijedna treća država nema interes da blokira napore Crne Gore da postane članica NATO-a. Mur, koji je direktor Kancelarije za južnu i centralnu Evropu u Stejt Departmentu kazao je da je Crna Gora napravila jasan izbor.
“Upravo nas očekuje Samit Alijanse u Velsu, članice će razmotriti to pitanje, kao što znate potreban je konsenzus, odnosno da se sve članice saglase o prijemu. Crna Gora je ostvarila značajan napredak, ali potreban je dalji napredak, posebno u oblasti vladavine prava. Čini se da postoje i snage koje se aktivno protive budućnost i Crne Gore u NATO-u, za razliku od Vlade, i na primjer Pozitivne Crne Gore, i drugih partija opredijeljenih za takvu budućnost.”
Analitičar Instituta za strateške studije i projekcije Ivan Jovetić kaže za naš program da su i oni koji kažu da je kriza u Ukrajini šansa ali i prepreka da Crna Gopra dobije poziv za članstvo u NATO na samitu u Velsu:
“Mislim da su i jedni i drugi u pravu, iako to možda malo zvuči čudno. Tako mislim jer oba objašnjenja imaju neke solidne osnove. Međutim, ako me pitate šta ja mislim onda ću vam reći da ja mislim više da negdje tog poziva neće biti upravo zbog činjenice da države članice NATO nekako same procjenjuju ono što je njihov lični strateški interes pa tek onda ono što je možda interes ostalih članica Alijanse. U slučaju poziva Crnoj Gori ili uključivanja te teme na dnevni red to će svakako intezivirati priču oko eventulanog poziva Gruziji što bi dodatno provociralo i samu Rusiju. Iako ne isključujem mogućnost da se i desi taj poziv ako i same SAD budu te koje će u jednom trenutku insistirati da se to pitanje uvrsti u dnevni red samita.”
Odluka o pozivu nekoj zemlji za članstvo u NATO, kao uostalom i sve druge odluke u Alijansi donosi se jednoglasno, podsjeća u izjavi za naš program novinar HRT-a koji je pratio sve samite NATO, Dražen Miočić.
Miočić, međutim ukazuje na po njemu najvažniji detalj:
“Zna se koji je glas najvažniji.Američki glas jet u najvažniji i na kraju krajeva od njih sve počinje i od njih sve završava.”
Miočić je bliže tezi kako će kriza u Ukrajini ubrzati proceduru za poziv Crnoj Gori već na samitu u Velsu, nego da će to biti prepreka:
“Činjenica je da situacije kakva je ova u Ukrajini mogu i vjerovatno hoće ubrzati pozivnicu Crnoj Gori koja već niz godina i sudjeluje u Partnerstvu za mir, u mirovnoj misiji u Afganistanu kao zamlja partner i članica Partnerstva za mir. Mislim da su perspektive jako dobre što se tiče Crne Gore i pretpostavljam da će i zaista dobiti pozivnicu. No, u tom slučaju bih se dijelom ogradio jer zaista do samog dana održavanja samita ta činjenica neće izaći u javnost.”
Epilog višemjesečnog intenzivnog lobiranja čelnika crnogorske vlasti na bilateralnom nivou, uz pomoć Slovenije kao zastupnika Crne Gore u NATO, trebalo bi da bude poznat 25. juna, na sastanku ministara zemalja članica. Tada se utvrđuje dnevni red NATO samita koji će biti održan u septembru u Velsu.
Dok jedni smatraju da će kriza u Ukrajini ubrzati taj proces, drugi pak zagovaraju tezu da će poziv izostati jer evropske zemlje, u prvom redu Njemačka ne žele da se dodatno zamjeraju Rusiji.
Koliko je Crna Gora danas bliža a koliko dalja od poziva za članstvo?
“Vijesti” iz diplomatskih i NATO izvora saznaju da čak i da Vašington odluči da lobira da se poziv za članstvo Crnoj Gori nađe na dnevnom redu samita, interesi ključnih evropskih članica NATO ne idu na ruku Podgorici. Prema nezvaničnim informacijama tog lista trenutno je ključni problem to što Njemačka i ostale velike NATO zemlje iz Evrope ne žele da pozivom Crnoj Gori dodatno rizikuju odnose sa Rusijom, koji su prožeti snažnim ekonomskim vezama.
Zvaničnik Stejt Departmenta, Džonatan Mur, međutim tvrdi za VOA da nijedna treća država nema interes da blokira napore Crne Gore da postane članica NATO-a. Mur, koji je direktor Kancelarije za južnu i centralnu Evropu u Stejt Departmentu kazao je da je Crna Gora napravila jasan izbor.
“Upravo nas očekuje Samit Alijanse u Velsu, članice će razmotriti to pitanje, kao što znate potreban je konsenzus, odnosno da se sve članice saglase o prijemu. Crna Gora je ostvarila značajan napredak, ali potreban je dalji napredak, posebno u oblasti vladavine prava. Čini se da postoje i snage koje se aktivno protive budućnost i Crne Gore u NATO-u, za razliku od Vlade, i na primjer Pozitivne Crne Gore, i drugih partija opredijeljenih za takvu budućnost.”
Analitičar Instituta za strateške studije i projekcije Ivan Jovetić kaže za naš program da su i oni koji kažu da je kriza u Ukrajini šansa ali i prepreka da Crna Gopra dobije poziv za članstvo u NATO na samitu u Velsu:
“Mislim da su i jedni i drugi u pravu, iako to možda malo zvuči čudno. Tako mislim jer oba objašnjenja imaju neke solidne osnove. Međutim, ako me pitate šta ja mislim onda ću vam reći da ja mislim više da negdje tog poziva neće biti upravo zbog činjenice da države članice NATO nekako same procjenjuju ono što je njihov lični strateški interes pa tek onda ono što je možda interes ostalih članica Alijanse. U slučaju poziva Crnoj Gori ili uključivanja te teme na dnevni red to će svakako intezivirati priču oko eventulanog poziva Gruziji što bi dodatno provociralo i samu Rusiju. Iako ne isključujem mogućnost da se i desi taj poziv ako i same SAD budu te koje će u jednom trenutku insistirati da se to pitanje uvrsti u dnevni red samita.”
Odluka o pozivu nekoj zemlji za članstvo u NATO, kao uostalom i sve druge odluke u Alijansi donosi se jednoglasno, podsjeća u izjavi za naš program novinar HRT-a koji je pratio sve samite NATO, Dražen Miočić.
Miočić, međutim ukazuje na po njemu najvažniji detalj:
“Zna se koji je glas najvažniji.Američki glas jet u najvažniji i na kraju krajeva od njih sve počinje i od njih sve završava.”
Miočić je bliže tezi kako će kriza u Ukrajini ubrzati proceduru za poziv Crnoj Gori već na samitu u Velsu, nego da će to biti prepreka:
“Činjenica je da situacije kakva je ova u Ukrajini mogu i vjerovatno hoće ubrzati pozivnicu Crnoj Gori koja već niz godina i sudjeluje u Partnerstvu za mir, u mirovnoj misiji u Afganistanu kao zamlja partner i članica Partnerstva za mir. Mislim da su perspektive jako dobre što se tiče Crne Gore i pretpostavljam da će i zaista dobiti pozivnicu. No, u tom slučaju bih se dijelom ogradio jer zaista do samog dana održavanja samita ta činjenica neće izaći u javnost.”
Epilog višemjesečnog intenzivnog lobiranja čelnika crnogorske vlasti na bilateralnom nivou, uz pomoć Slovenije kao zastupnika Crne Gore u NATO, trebalo bi da bude poznat 25. juna, na sastanku ministara zemalja članica. Tada se utvrđuje dnevni red NATO samita koji će biti održan u septembru u Velsu.
