Govoreći o prethodnim spoljnopolitičkim aktivnostima u Skupštini Crne Gore, premijer Milo Đukanović je prokomentarisao stavove zvanične Moskve, koja je nedavno ocjenila da su Đukanovićevi stavovi izrečeni u Sjedinjenim Državama antiruski i neprijateljski. Premijer Đukanović je rekao da takve tvrdnje smatra politički motivisanim i neosnovanim.
Ocjenjujući da su posjete Briselu i Sjedinjenim Američkim Državama imale odličan tajming, pobudile pažnju domaće i međunarodne javnosti, premijer Milo Đukanović je na premijerskom satu u Skupštini Crne Gore saopštio da očekuje da će zapadni saveznici na predstojećem NATO samitu u Velsu razmotriti proširenje sjeverno atlantske alijanse i na Crnu Goru.
Ocjenu da su Đukanovićevi stavovi antiruski, premijer je odbacio navodeći da je interes Crne Gore ali i stabilnosti na Balkanu, priključenje NATO savezu.
Tvrdnje ruske Vlade da su njegovi stavovi bili neprijateljski prema Rusiji, Đukanović je nazvao neosnovanim i politički motivisanim:
“Ukazujete da su se u pojedinim analizama ove aktivnosti pokušale predstaviti kao iznošenej antiruskih stavova. Na žalost, nešto slično je potencirano i u jednom saopštenju MIP-a Ruske Federacije. Sve te pokušaje i tvrdnje ma odakle dolazile smatram lišenim bilo kakvog osnova i politički motivisanim. Integracija Crne Gore u EU i NATO, čemu teži i region u cjelini predstavlja naš nacionalni interes. To je sinonim za pouzdani mir, za stabilnost, za vladavinu prava I ukupni ekonomski razvoj zasnovan na zajedničkim evropskim vrijednostima. Samim tim ovaj proces ne može biti usmjeren protiv bilo čijih interesa. Istovremeno, jasno je opredjeljenje Crne Gore da uz evropske i evroatlantske integracije njeguje dobre i prijateljske odnose sa evropskim ali i svim drugim zemljama, posebno sa onima sa kojima baštinimo dugu i bogatu međudržavnu i prijateljsku saradnju zasnovanu na uzajamanom poštovanju i razumijevanju, kao što je i Rusija”, poručio je premijer.
Problem sa ruskom diplomatijom je nastao nakon povratka premijera Đukanovića iz Posjete Sjedinjenim Državama gdje je govorio o nastojanju Crne Gore da postane članica NATO i ukazao da ukrajinska kriza može izazvati nestabilnost na Balkanu.
Uslijedilo je oštro saopštenje zvanične Moskve u kojem je rečeno da je Đukanović u Americi iznio antiruske stavove i neprijateljske poruke, što je crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo kao neprimjerene i proizvoljne konstatacije. Potom je ruski vladin list "Ruska gazeta" objavio tekst o mogućnosti uvođenja sankcija Crnoj Gori i to u oblasti ukidanja bezviznog režima i ukidanje izvoznih olakšica. Ni Vlada Crne Gore, ali ni Ambasada Rusije za sada ne znaju da li će ova prijetnja, iskazana, kroz medij zvanične Moskve biti ostvarena.
U međvremenu, crnogorski mediji su objavili da je Nacionalna turisička organizacija Crne Gore u saradnji sa ruskim ogrankom vodećeg svjetskog tur operatora, organizovala boravak 50 predstavnika ruskih medija u Crnoj Gori koji tu ostaju do 28 aprila. Iako je riječ o novinarima koji imaju uticaja na stavove ruskih turista, u dijelu medija se ovo tumači i načinom minimiziranja eventualnih negativnih posljedica krize na istoku Evrope na posjetu ruskih turista Crnoj Gori.
Jedno od pitanja koje je tokom premijerskog sata postavljeno Đukanoviću je, da li je Crna Gora bliža pozivu za članstvo u NATO nakon posljednjih kontakata Đukanovića sa međunarodnim zvaničnicima. To je pitao je poslanik Demokratske partije socijalista Milutin Simović.
Đukanović je potvrdio tu tezu:
“Ja mislim da smo danas značajno bliže ostvarenju našeg cilja nego što smo bili prije nekoliko mjeseci. I to nije rezultat nikakve nove i neočekivane naklonosti međunarodne zajednice ili NATO kao njenog važnog dijela, niti je to rezultat i posljedica nekih novonastalih okolnosti na globalnom planu. To je i to tvrdim direktna posljedica onoga što smo uradili kući”, rekao je Đukanović.
Đukanović vjeruje da je Crna Gora u prethodnom periodu napravila veliki posao na stvaranju pretpostavki za dobijanje poziva za članstvo u NATO. Posebno u četiri ključne oblasti među kojima su unapređenje vladavine prava, povećanje podrške građana za ulazak u NATO i reforma bezbjednosnog sektora i odbrane.
Đukanović nije mogao da precizira da li će doći do poziva u članstvo ali je najavio nastavak intenzivne spoljnopolitičke ofanzive:
“Zato je bila potrebna spoljnopolitička ofanziva i ona je i dalje potrebna da bi smo probudili dodatnu pažnju i da bi smo kroz ta dodatno otvorena vrata plasirali ono što su naši učinci i naša legitimacija prilikom ispoljavanja očekivanja za dobijanje poziva sa samita u Velsu”, zaključuje Đukanović.
Ocjenjujući da su posjete Briselu i Sjedinjenim Američkim Državama imale odličan tajming, pobudile pažnju domaće i međunarodne javnosti, premijer Milo Đukanović je na premijerskom satu u Skupštini Crne Gore saopštio da očekuje da će zapadni saveznici na predstojećem NATO samitu u Velsu razmotriti proširenje sjeverno atlantske alijanse i na Crnu Goru.
Ocjenu da su Đukanovićevi stavovi antiruski, premijer je odbacio navodeći da je interes Crne Gore ali i stabilnosti na Balkanu, priključenje NATO savezu.
Tvrdnje ruske Vlade da su njegovi stavovi bili neprijateljski prema Rusiji, Đukanović je nazvao neosnovanim i politički motivisanim:
“Ukazujete da su se u pojedinim analizama ove aktivnosti pokušale predstaviti kao iznošenej antiruskih stavova. Na žalost, nešto slično je potencirano i u jednom saopštenju MIP-a Ruske Federacije. Sve te pokušaje i tvrdnje ma odakle dolazile smatram lišenim bilo kakvog osnova i politički motivisanim. Integracija Crne Gore u EU i NATO, čemu teži i region u cjelini predstavlja naš nacionalni interes. To je sinonim za pouzdani mir, za stabilnost, za vladavinu prava I ukupni ekonomski razvoj zasnovan na zajedničkim evropskim vrijednostima. Samim tim ovaj proces ne može biti usmjeren protiv bilo čijih interesa. Istovremeno, jasno je opredjeljenje Crne Gore da uz evropske i evroatlantske integracije njeguje dobre i prijateljske odnose sa evropskim ali i svim drugim zemljama, posebno sa onima sa kojima baštinimo dugu i bogatu međudržavnu i prijateljsku saradnju zasnovanu na uzajamanom poštovanju i razumijevanju, kao što je i Rusija”, poručio je premijer.
Problem sa ruskom diplomatijom je nastao nakon povratka premijera Đukanovića iz Posjete Sjedinjenim Državama gdje je govorio o nastojanju Crne Gore da postane članica NATO i ukazao da ukrajinska kriza može izazvati nestabilnost na Balkanu.
Uslijedilo je oštro saopštenje zvanične Moskve u kojem je rečeno da je Đukanović u Americi iznio antiruske stavove i neprijateljske poruke, što je crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo kao neprimjerene i proizvoljne konstatacije. Potom je ruski vladin list "Ruska gazeta" objavio tekst o mogućnosti uvođenja sankcija Crnoj Gori i to u oblasti ukidanja bezviznog režima i ukidanje izvoznih olakšica. Ni Vlada Crne Gore, ali ni Ambasada Rusije za sada ne znaju da li će ova prijetnja, iskazana, kroz medij zvanične Moskve biti ostvarena.
U međvremenu, crnogorski mediji su objavili da je Nacionalna turisička organizacija Crne Gore u saradnji sa ruskim ogrankom vodećeg svjetskog tur operatora, organizovala boravak 50 predstavnika ruskih medija u Crnoj Gori koji tu ostaju do 28 aprila. Iako je riječ o novinarima koji imaju uticaja na stavove ruskih turista, u dijelu medija se ovo tumači i načinom minimiziranja eventualnih negativnih posljedica krize na istoku Evrope na posjetu ruskih turista Crnoj Gori.
Jedno od pitanja koje je tokom premijerskog sata postavljeno Đukanoviću je, da li je Crna Gora bliža pozivu za članstvo u NATO nakon posljednjih kontakata Đukanovića sa međunarodnim zvaničnicima. To je pitao je poslanik Demokratske partije socijalista Milutin Simović.
Đukanović je potvrdio tu tezu:
“Ja mislim da smo danas značajno bliže ostvarenju našeg cilja nego što smo bili prije nekoliko mjeseci. I to nije rezultat nikakve nove i neočekivane naklonosti međunarodne zajednice ili NATO kao njenog važnog dijela, niti je to rezultat i posljedica nekih novonastalih okolnosti na globalnom planu. To je i to tvrdim direktna posljedica onoga što smo uradili kući”, rekao je Đukanović.
Đukanović vjeruje da je Crna Gora u prethodnom periodu napravila veliki posao na stvaranju pretpostavki za dobijanje poziva za članstvo u NATO. Posebno u četiri ključne oblasti među kojima su unapređenje vladavine prava, povećanje podrške građana za ulazak u NATO i reforma bezbjednosnog sektora i odbrane.
Đukanović nije mogao da precizira da li će doći do poziva u članstvo ali je najavio nastavak intenzivne spoljnopolitičke ofanzive:
“Zato je bila potrebna spoljnopolitička ofanziva i ona je i dalje potrebna da bi smo probudili dodatnu pažnju i da bi smo kroz ta dodatno otvorena vrata plasirali ono što su naši učinci i naša legitimacija prilikom ispoljavanja očekivanja za dobijanje poziva sa samita u Velsu”, zaključuje Đukanović.
