Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (BiH) Staša Košarac izjavio je da hrvatska strana na netransparentan način vodi aktivnosti o gradnji odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori i da je važno argumentima u tome je onemogućiti, jer u suprotnom “može imati nesagledive posljedice po živi svijet”.
“Primarni cilj je da naši eksperti uđu na teritoriju Republike Hrvatske i u korak sa hrvatskim ekspertima rade na neophodnoj analizi i sakupljanju argumenata i činjenica”, izjavio je Košarac. Košarac je rekao da od Republike Hrvatske nemaju ni jednu zvaničnu informaciju o mogućem odlagalištu radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.
“Dosadašnje informacije govore o tome da Republika Hrvatska na tome radi i ne želimo da imamo inferioran odnos. Želimo da budemo mobilisani”, izjavio je Košarac nakon sastanka članova Koordinacionog tijela za problematiku odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora sa predsjedavajućim ekspertskog i pravnog tima Emirom Dizdarevićem i Željkom Bogutom.
Košarac je naglasio da je obaveza da se ovaj posao radi istim intenzitetom kao što to radi hrvatska strana, koja, kako je istakao, taj proces ne vodi transparentno.
"Našim ekspertima, nadležnim tijelima i timovima ne dostavlja se adekvatna dokumentacija iz Republike Hrvatske. Na temelju te dokumentacije jednako kao hrvatska strana, tako i strana iz BiH bi trebalo da sprovodi određene aktivnosti“, izjavio je Košarac.
On je dodao da su na sastanku to detektovali kao ključni problem, te će mimo informacije, koju će dostaviti Vijeću ministara BiH, obavijestiti i Ministarstvo inostranih poslova BiH.
"Ministarstvo inostranih poslova BiH treba da u skladu sa odlukom Predsjedništva BiH obavlja aktivnosti i da omogući našoj strani i informacije i neophodne dokumente", naveo je Košarac.
Bosanskohercegovačke vlasti sa svih nivoa protive se otvaranju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer smatraju da bi on mogao ugroziti život i zdravlje ljudi u slivu rijeke Une.
Košarac je najavio i da će tokom sedmice obavijestiti šefa Delegacije EU u BiH Johana Sattlera o istim problemima, s obzirom na činjenicu da je Republika Hrvatska član EU.
"Još nemamo zvaničnu informaciju kada će biti sastanak na ministarskom nivou. Smatram da je i to važno zbog očuvanja dobrih bilateralnih odnosa. Ovo pitanje može biti otvoreno i sa tog aspekta želim da kažem da je potrebna potpuna politička mobilnost svih institucija u BiH da se ovo pitanje tretira na adekvatan način", rekao je Košarac.
Predsjedavajući Ekspertskog tima Emir Dizdarević pojasnio je da tim čine profesori - geolozi, građevinci, hidrolozi, fizičari sa univerziteta iz BiH, te dva internacionalna eksperta.
"Grupa profesora koja se bavi geologijom, hidrologijom, geofizikom odradiće svoj dio posla i pratiti šta Hrvatska po javnoj nabavci planira da uradi. Tražićemo zvanično, ako krenu geološka istraživanja, da na mjestu događaja budu naši profesori", rekao je Dizdarević.
Predsjedavajući Pravnog tima Željko Bogut je ukazao da je bilo potrebno da se formira ovaj tim, kako bi se napravila pravna analiza i izradila startegija za zaštitu interesa BiH.
Prema njegovim riječima, još nije definitivno odlučeno da će Republika Hrvatska na ovoj lokaciji graditi odlagalište nuklearnog otpada, a postoji i mogućnost da se otpad skladišti u Sloveniji, što bi bilo i prihvatljivije.
Bogut je naveo da postoje pravni mehanizmi kako se BiH može protiviti planovima Hrvatske, a kao opciju naveo je tužbu protiv Hrvatske, ako bude neophodna.
Sastanku u Sarajevu prisustvovali su i ministrica turizima i životne sredine Federacije BiH Edita Đapo, direktor Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu bezbjendost Marinko Zeljko, a putem video-linka učestvovala je i ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić.
