Svjetska štampa smatra u petak da bi savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde da Deklaracija o nezavinosti Kosova nije prekršila međunarodno pravo moglo inspirirati separatiste diljem planete.
Svjetski mediji također pišu da Srbija i Kosovo nemaju drugog izbora nego da počnu komunicarti i rješavati praktične probleme na terenu, prevashodno situaciju na sjeveru Kosova.
"Zavrtite globus i zavrtiće vam se u glavi od broja grupa koje traže nezavisnost. Iako je ovo mišljenje neobavezujuće, ono će sigurno dati pravno ohrabrenje Čečenima, Kurdima, Baskima, Tibetancima i nizu naroda od Afrike do Azije koji traže da se izdvoje," piše u uredničkom osvrtu filadelfijskog "Christian Science Monitora".
Kina, Rusija, Grčka, Španija, Rumunija i nekoliko bliskoistočnih zemalja u kojima žive Kurdi koji žele stvoriti "Kurdistan" su sigurno zaprepaštene i čak mogu očekivati nove konflikte kao rezultat pokušaja da sačuvaju svoj teritorijalni integritet.
Pravna podloga za proglašenje nezavisnosti, međutim, nije dovoljna za bi se ona i praktično ostvarila i steklo međunarodno priznanje, smatraju svjetski mediji.
Londonski "Guardian" piše da mišljenje o Kosovu nije dobar presedan jer potvrđuje princip sile i pitanje nezavisnosti postaje političko pitanje.
"Ako imate Ameriku ili Rusiju iza dijela vaše države koji želi da se odcijepi, priznanje nezavisnosti će se svakako desiti. Legitimnost se osigurava silom," piše Guardian.
Pregovori ili razgovori
David Bosco, koji je izvještavao s Balkana u proteklim decenijama, pišu u članku za američki "Foreign Policy" da je podrška Sjedinjenih američkih država bila ključna u slučaju Kosova.
Boravak kosovskog premijera Hašima Tačija u Washingtonu upravo na dan kada je međunarodni sud pravde iznosio svoje mišljenje, kao i susret sa američkim potpredsjednikom Josephom Bidenom večer prije, "nije slučajnost", piše Bosco.
"Kako Tačijevo prisustvo pokazuje, nije snaga međunarodnog prava pretvorila pobunjeničkog komandata u premojera. Pobunjenici bez tako moćnih prijatelja će imati manje sreće, ma šta god rekle sudije u Hagu," smatra ameriki novinar.
Ipak, u slučaju Kosova, puno manje je bilo u igri nego što se činilo, dodaje Bosco, jer je Kosovo već de facto bilo nezavisno i Srbija nikada nije imala stvarnu namjeru, a ni snagu, da ga fizički povrati, i dodaje da mišljenje suda može čak olakšati poziciju Srbije.
"Političari u Srbiji su vjerovatno odahnuli. Mišljenje koje bi dovelo u pitanje kosovsku nezavisnost bi ih natjeralo na jake nacionalističke stavove. Ovako, pitanje koje je bila stalna prepreka za integraciju u Evropsku uniju mogu ostaviti sa strane," piše Bosco u "Foreign Policyju".
Guardian smatra da obje strane sada moraju pokazati volju i želju za dijalogom, jer jedino tako mogu postići rješenje za sjever Kosova, u kojem žive Srbi i koji Priština želi reintegrisati.
"Kako god se zvali, pregovori ili tehnički razgovori, specijalni status za ovu enklavu mora biti dogovoren kako bi se postigao mir," smatra Guardian.
*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Beograd neće preispitivati svoje stavove
Nova perspektiva za Kosovo
Crna Gora podijeljena, potvrda stava Zagreba i Skoplja
BiH: Oprečna tumačenja mišljenja o Kosovu
Analitičari: Srbija treba menjati spoljnu politiku
Kosovo je proglasilo nezavisnost 17. februara 2008. godine. U Prištini su tih dana hiljade građana slavile na ulicama, a mnogi su izjavili da je to najsrećniji trenutak njihovog života, kojeg su čekali predugo. Proglašenje nezavisnosti Kosova u Srbiji je izazvalo žestoke reakcije, vlasti su saopštile da nikada neće priznati takvu odluku Prištine. Nakon velikog mitinga protiv nezavisnosti Kosova, koji je usledio 21. februara 2008., u neredima Beogradu zapaljena je i Ambasada SAD-a . Hronologija događanja koja su prethodila proglašenju nezavisnosti Kosova kreće od dolaska Slobodana Miloševića na vlast u Srbiji 1987. godine i nešto kasnijim ukidanjem autonomije Kosova i Vojvodine.
Rasprava pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) u Hagu
Uspostavljen 1945, MSP ima dve glavne dužnosti: da rešava pravne sporove između država i daje savetodavna mišljenja o pravnim pitanjima koja su mu upućena od strane tela UN i specijalizovanih agencija. U prvom slučaju, sud donosi presudu koja je obavezujuća i za koju ne postoji pravo žalbe. U drugom slučaju, savetodavna mišljenja o pitanjima kao što je proglašenje nezavisnosti Kosova nemaju obavezujući efekat. Prema tome, oko 130 zemalja koje do sada nisu priznale Kosovo nisu obavezne da to urade nakon objavljivanja savjetodavne odluke prema kojoj proglašenje nezavisnoti Kosova nije suprotno međunarodnom pravu.
Više tekstova o mišljenju MSP-a, kao i o toku rasprave i očekivanjima uoči izricanja mišljenja možete naći OVDE.
Svjetski mediji također pišu da Srbija i Kosovo nemaju drugog izbora nego da počnu komunicarti i rješavati praktične probleme na terenu, prevashodno situaciju na sjeveru Kosova.
"Zavrtite globus i zavrtiće vam se u glavi od broja grupa koje traže nezavisnost. Iako je ovo mišljenje neobavezujuće, ono će sigurno dati pravno ohrabrenje Čečenima, Kurdima, Baskima, Tibetancima i nizu naroda od Afrike do Azije koji traže da se izdvoje," piše u uredničkom osvrtu filadelfijskog "Christian Science Monitora".
Kina, Rusija, Grčka, Španija, Rumunija i nekoliko bliskoistočnih zemalja u kojima žive Kurdi koji žele stvoriti "Kurdistan" su sigurno zaprepaštene i čak mogu očekivati nove konflikte kao rezultat pokušaja da sačuvaju svoj teritorijalni integritet.
Guardian: Ako imate Ameriku ili Rusiju iza dijela vaše države koji želi da se odcijepi, priznanje nezavisnosti će se svakako desiti
Pravna podloga za proglašenje nezavisnosti, međutim, nije dovoljna za bi se ona i praktično ostvarila i steklo međunarodno priznanje, smatraju svjetski mediji.
Londonski "Guardian" piše da mišljenje o Kosovu nije dobar presedan jer potvrđuje princip sile i pitanje nezavisnosti postaje političko pitanje.
"Ako imate Ameriku ili Rusiju iza dijela vaše države koji želi da se odcijepi, priznanje nezavisnosti će se svakako desiti. Legitimnost se osigurava silom," piše Guardian.
Pregovori ili razgovori
David Bosco, koji je izvještavao s Balkana u proteklim decenijama, pišu u članku za američki "Foreign Policy" da je podrška Sjedinjenih američkih država bila ključna u slučaju Kosova.
Boravak kosovskog premijera Hašima Tačija u Washingtonu upravo na dan kada je međunarodni sud pravde iznosio svoje mišljenje, kao i susret sa američkim potpredsjednikom Josephom Bidenom večer prije, "nije slučajnost", piše Bosco.
"Kako Tačijevo prisustvo pokazuje, nije snaga međunarodnog prava pretvorila pobunjeničkog komandata u premojera. Pobunjenici bez tako moćnih prijatelja će imati manje sreće, ma šta god rekle sudije u Hagu," smatra ameriki novinar.
Ipak, u slučaju Kosova, puno manje je bilo u igri nego što se činilo, dodaje Bosco, jer je Kosovo već de facto bilo nezavisno i Srbija nikada nije imala stvarnu namjeru, a ni snagu, da ga fizički povrati, i dodaje da mišljenje suda može čak olakšati poziciju Srbije.
Bosco: Političari u Srbiji su vjerovatno odahnuli
"Političari u Srbiji su vjerovatno odahnuli. Mišljenje koje bi dovelo u pitanje kosovsku nezavisnost bi ih natjeralo na jake nacionalističke stavove. Ovako, pitanje koje je bila stalna prepreka za integraciju u Evropsku uniju mogu ostaviti sa strane," piše Bosco u "Foreign Policyju".
Guardian smatra da obje strane sada moraju pokazati volju i želju za dijalogom, jer jedino tako mogu postići rješenje za sjever Kosova, u kojem žive Srbi i koji Priština želi reintegrisati.
"Kako god se zvali, pregovori ili tehnički razgovori, specijalni status za ovu enklavu mora biti dogovoren kako bi se postigao mir," smatra Guardian.
*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Beograd neće preispitivati svoje stavove
Nova perspektiva za Kosovo
Crna Gora podijeljena, potvrda stava Zagreba i Skoplja
BiH: Oprečna tumačenja mišljenja o Kosovu
Analitičari: Srbija treba menjati spoljnu politiku
Nezavisnost Kosova
Proglašenje nezavisnostiKosovo je proglasilo nezavisnost 17. februara 2008. godine. U Prištini su tih dana hiljade građana slavile na ulicama, a mnogi su izjavili da je to najsrećniji trenutak njihovog života, kojeg su čekali predugo. Proglašenje nezavisnosti Kosova u Srbiji je izazvalo žestoke reakcije, vlasti su saopštile da nikada neće priznati takvu odluku Prištine. Nakon velikog mitinga protiv nezavisnosti Kosova, koji je usledio 21. februara 2008., u neredima Beogradu zapaljena je i Ambasada SAD-a . Hronologija događanja koja su prethodila proglašenju nezavisnosti Kosova kreće od dolaska Slobodana Miloševića na vlast u Srbiji 1987. godine i nešto kasnijim ukidanjem autonomije Kosova i Vojvodine.
Rasprava pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) u Hagu
Uspostavljen 1945, MSP ima dve glavne dužnosti: da rešava pravne sporove između država i daje savetodavna mišljenja o pravnim pitanjima koja su mu upućena od strane tela UN i specijalizovanih agencija. U prvom slučaju, sud donosi presudu koja je obavezujuća i za koju ne postoji pravo žalbe. U drugom slučaju, savetodavna mišljenja o pitanjima kao što je proglašenje nezavisnosti Kosova nemaju obavezujući efekat. Prema tome, oko 130 zemalja koje do sada nisu priznale Kosovo nisu obavezne da to urade nakon objavljivanja savjetodavne odluke prema kojoj proglašenje nezavisnoti Kosova nije suprotno međunarodnom pravu.
Više tekstova o mišljenju MSP-a, kao i o toku rasprave i očekivanjima uoči izricanja mišljenja možete naći OVDE.
